Međutim, neki od njih će se nerijetko uplašiti kada čuju zvuk škripanja koji nastaje „škrgutanjem“ ili međusobnim trljanjem zubića gornje i donje čeljusti. Riječ je o bruksizmu koji je dosta česta pojava kod male djece.
Kako se javlja bruksizam?
Škrgutanje zubićima nesvjesna je radnja koja se u većini slučajeva javlja u stanju dubokog sna i dijete na nju ne može utjecati. Stručnjaci kažu kako čak dvoje na desetoro djece barem jednom pokazuje znakove bruksizma. Iako se znakovi bruksizma u većini slučajeva povuku sami od sebe nakon tek nekoliko epizoda, nije poznato točno zašto se javljaju. Velik broj liječnika povezuje škrgutanje sa stresom, iako razlozi mogu biti i mnogo banalniji. Primjerice, jedan uzrok može biti i rast zubića koji je za dijete često bolan i neugodan proces, te ovom radnjom nesvjesno žele ublažiti nelagodu koju osjećaju. Tako da velik broj djece jednostavno prestane s ovom navikom čim nestane i bol te nelagoda.
Ako mališan ipak nastavi sa škrgutanjem i nakon što su mliječni zubići u potpunosti razvijeni, uzrok bi trebalo potražiti u stresu. Ovaj uzrok obično se može povezati s nešto starijom djecom – predškolske i školske dobi, a uzroci stresa mogu biti raznoliki. Od neprihvaćanja u vrtićkoj grupi, pa sve do pritiska povezanog s izvrsnošću u školskoj dobi. Odnosi u obitelji također su izvor stresnih situacija, te tako i najmanja svađa s roditeljima ili braćom/sestrama može biti „okidač“ pojave bruksizma.
Posljedice bruksizma
Kod škrgutanja koje traje samo u vrijeme rasta zubića, bruksizam ne bi trebao ostaviti nikakve negativne posljedice u kasnijem rastu i razvoju. Ovaj period tako je gotovo uvijek više stresan za roditelje koji svjedoče neugodnom zvuku, nego za samu djecu koja gotovo da nisu ni svjesna ove radnje.
Problem se javlja kod učestalog škrgutanja koje u kontinuitetu traje više od godine dana. Ono može uzrokovati oštećenje zubne cakline, te osjetljivi zubići postanu podložniji karijesu ali i osjetljiviji na temperaturu – primjerice, sijevajuća bol se može javiti prilikom ispijanja čaše hladne vode. Kod ekstremnijih slučajeva zabilježeno je i pucanje zuba, a sve to može biti popraćeno i čestim glavoboljama.
Postavljanje dijagnoze
Kako biste sa sigurnošću utvrdili da je vaš mališan razvio bruksizam, potrebno je obratiti pažnju na nekoliko simptoma. Naravno, roditelj će odmah primijetiti zvuk škrgutanja prilikom djetetova sna. Također, vaš mališan bi se mogao početi žaliti na bol u čeljusti, kao i bol prilikom žvakanja hrane. Već ta „misteriozna“ bol mogla bi ukazivati na bruksizam, ako su zubići zdravi i nema vidljivih oštećenja ili karijesa.
S nekoliko pitanja također možete pretpostaviti je li riječ o bruksizmu. Upitajte svog mališana kako se osjeća prije odlaska na spavanje – je li zbog nečega posebno zabrinut, je li možda ljut na nekoga? Ako su odgovori pozitivni, a uz to postoji i navedena bol, velika je vjerojatnost da se radi upravo o bruksizmu. Tada je potrebno posjetiti stomatologa koji će pregledom utvrditi je li škrgutanje već dovelo do nekog vida oštećenja na caklini.
Tretiranje bruksizma
Nije realno očekivati kako će samo razgovorom ova navika jednostavno prestati „preko noći“. Kada je uzrok u stresu, potrebno je nadgledanje problema – kako od strane roditelja, tako i od stomatologa, i to kroz nešto dulji period. Ako je riječ o problemu koji je već prouzročio određena oštećenja, postoji mogućnost da vam stomatolog prepiše udlage za zube, sliče onima koje se mogu vidjeti kod profesionalnih sportaša. Tada će zubići biti sigurni, te vam preostaje jedino čekati da se bruksizam u potpunosti povuče, što se događa najkasnije djetetovim ulaskom u pubertet.
Kod veoma male djece kojoj je bruksizam tek reakcija na bol prouzročenu rastom mliječnih zubića, nije potrebna intervencija liječnika, a simptomi se nakon nekoliko mjeseci povuku sami od sebe.
Je li moguća prevencija?
Bruksizam kao odgovor na prirodan rast zubića, kao što je već navedeno, nije moguće predvidjeti i spriječiti. Bruksizam prouzročen stresom, doduše, može biti izbjegnut. Probajte sa svojim mališanom prije svakog odlaska na spavanje kratko razgovarati o tome što je sve doživio tog dana, a posebnu pažnju usmjerite na stvari koje su ga naljutile ili s kojima se nije složio. Vjerujte, iskren razgovor s roditeljem itekako pomaže i jača povjerenje – s obje strane. A upravo to će spriječiti nakupljanje stresa koje često može imati mnogo dalekosežnije posljedice od samog bruksizma.