Tu je i velik broj priloga te kolači koji će osigurati da na božićni dan ne ostanemo gladni, i božićni ručkovi se diljem Europe ne razlikuje previše. Ponešto drugačiji običaji mogu se vidjeti kada je u pitanju večera na Badnjak. No što je s hranom na Božić ali i Badnjak u ostatku svijeta?
Božić predstavlja velik dan diljem kugle zemaljske, no nisu svi običaji isti, pogotovo oni koji se tiču hrane. Tako se u mnogim zemljama kao priprema za ovaj velik blagdan mogu pronaći i nama nešto neobičniji recepti.
Europski ručkovi međusobno su slični
Dan uoči samog Božića, u većini europskih država izbjegava se meso, te je naglasak na nekoj vrsti ribe. U Hrvatskoj je tako iznimno popularan bakalar, a nije neuobičajeno poslužiti i, primjerice, plodove mora te hobotnicu.
Mnoge europske države nisu iznimka i na Badnjak se drže „provjerenih“ ribljih menija. Ponešto se razlikuje, primjerice, Poljska. Poljaci na Badnjak pripreme čak nekoliko sljedova jela, koji se sastoje od delicija poput različitih vrsta knedli te boršča. Italija je, pak, nešto bliža našim običajima. Talijani također vole obilniji obrok dan uoči Božića, te nerijetko pripremaju više vrsti jela, no sva su od ribe. Posebna je delicija pržena jegulja kojoj su prilog krumpiri na više načina.
Nijemci su isto jedni od ljudi koji se prije samog Božića dobro najedu. Međutim, kod njih je obilan obrok povezan s legendom koja kaže kako će vrag loviti ljude koji siti ne dočekaju Božić. Stoga posežu za ribom, pretežito tradicionalnom haringom u kombinaciji s krumpirima.
Recepti poput juhe od kupusa ili priprema šarana na više načina tradicionalni su za zemlje poput Češke i Slovačke.
Istok je ponešto čudniji
Što istočnije krenemo, to ručkovi i namirnice postaju neobičniji. Primjerice, u Japanu Božić nije tradicionalni blagdan, budući kršćani ne obuhvaćaju niti jedan posto populacije. Međutim, zabilježen je jedan trend koji se s Božićem povezuje još od sedamdesetih godina. Riječ je o odlasku u lanac brze prehrane KFC. Posljedica je to pametnog marketinškog trika, u kojem su ljudi kroz reklame prije četrdesetak godina postali uvjereni kako se u zapadnim zemljama upravo piletina iz ovog lanca konzumira na blagdane. Brza hrana tako je postala svojevrsna tradicija većine Japanaca.
U Egiptu se njeguje običaj kasnog objeda, nakon večernje mise na Badnjak. Tada se na stolu može vidjeti janjetina s rižom kao prilogom, te kruh s češnjakom.
Australci, pak, vole tradicionalni britanski objed koji se sastoji od patke te krumpira. Budući da je vrijeme Božića tamo uvijek praćeno velikim vrućinama, boravak na otvorenom i priprema roštilja za cijelu obitelj također je česta tradicija u mnogim domovima.
Tradicionalni Amerikanci
U Americi, Božić je prilično blizu njihovog Dana zahvalnosti, pa u istom tonu nastavljaju i svečane obroke. Purica punjena različitim nadjevima, uz priloge poput salata i krumpira na razne načine ono je što se u američkim domovima najčešće može vidjeti u blagdansko vrijeme.
Zemlje Južne Amerike imaju apetite za malo začinjeniju hranu. Meksikanci se tako drže tradicionalnih jela poput mesnog pečenja i neke vrste ribe na Badnjak, no sve je „podebljano“ velikim količinama začina i priloga koji uključuju, primjerice, ljute papričice.
Peruanci također vole puricu, no za desert će vas na njihovom stolu dočekati velike količine čokolade u svim oblicima – od jednostavnih kockica, do napitaka od tamne čokolade začinjene tradicionalnim začinima.
Venezuela je zemlja u kojoj se uoči Božića priprema jedno tradicionalno i originalno jelo nazvano Hallaca. Jedno je to od najstarijih njima poznatih jela koje se već stotinama godina priprema po identičnoj recepturi. Riječ je o mješavini mljevenog mesa, grožđica, kapara i maslina, u kukuruznom pecivu. Dobiveni „sendvič“ tada se još umota u bananin list i kuha na pari.