Kakva si kada je riječ o poslu? Imaš li mjeru ili se toliko izgubiš u poslu da ti se čini kako ništa drugo u životu ne postoji pa zaboraviš i na prijatelje i na obitelj, ali i na svoje zdravlje? Radni tjedan od 40 sati za tebe je samo mrtvo slovo na papiru, ti radiš puno više pa kada ti netko dobronamjerno pokuša reći da malo usporiš, koristiš kao argument ni manje ni više, nego primjer milijardera Elona Muska koji je na pitanje - koliko sati rada tjedno treba da bismo promijenili svijet, izjavio kako to ovisi od osobe do osobe.
"Barem 80, a ponekad i 100". Nedavno je preuzeo Twitter, nakon čega je od zaposlenika zatraženo da rade 12-satne smjene, sedam dana u tjednu kako bi dosegnuli ciljeve koje je Musk predvidio za studeni, prenosi CNBC.
U SAD-u ljudi rade u prosjeku više od 40 sati, njih 18 posto radi 60 sati tjedno, piše Huffpost, a mnogi i puno više. Istraživanje koje su na sebi proveli mlađi analitičari Goldman Sachsa, a prenosi ga spomenuti portal, pokazalo je da rade 95 sati tjedno. "Bilo je perioda u kojima nisam jeo, tuširao se niti se bavio bilo čime drugim, osim što sam od jutra do jutra radio", otkrio je ovom prilikom jedan od mladih bankara koji je htio ostati anoniman.
E sad, ima li zaista smisla toliko raditi? Znanstvenici tvrde da nema. Kažu postoji točka u kojoj dodatni sati utrošeni u posao ne daju rezultate, no imaju učinka - štetnog za zdravlje. U nastavku ti otkrivamo znanstvene razloge zbog kojih nikad ne bi trebala raditi više od 40 sati tjedno. Nije vrijedno - vrijeme je da usporiš.
Rizik od ozljeda na poslu raste
Predugo radno vrijeme izlaže te višem riziku od ozljeda na poslu što je logično s obzirom da na radnom mjestu provodiš više sati. Studija provedena na 110,236 ispitanika u periodu od 1987. do 2000. godine pokazala je da je rad od 12 sati dnevno bio povezan s 37 posto većim rizikom od ozljeda na poslu ili bolesti uzrokovanih pretjeranim radom, dok je rad od najmanje 60 sati tjedno nosio rizik od 23 posto.
Šteti mentalnom zdravlju
Žrtvuješ vrijeme za odmor kako bi nadoknadila zaostatke na poslu? Promisli dvaput ima li to smisla. Odmor je izuzetno važan za zdravlje, a često ga podcjenjujemo niti ne sluteći što si time činimo. Studija provedena 2020. i objavljena u časopisu PLOS One proučavala je korejske radnike u svojim 20-ima i 30-ima koji su radili više od 60 sati tjedno. Što su ljudi više i dulje radili, više su bili pod stresom, obolijevali su češće od depresije i kod mnogih su se javljale misli o suicidu.
Sabotiraš san
Kada ostaješ dugo u noć budna kako bi ispoštovala rokove, cijenu plaća tvoj san i ona je veća, no što misliš. Znanstvenici su analizirali rezultate 200 studija provedenih od 1998. do 2018. na ovu temu te u časopisu International Journal of Environmental Research and Public Health objavili zaključke. Kažu, ljudi koji su radili 50-60 sati tjedno, suočavali su se s većim umorom, lošijom kognitivnom funkcijom i problemima s mentalnim zdravljem.
Kvalitetan san ključan je za zdravlje. Nakon noći u kojoj si spavala manje od šest sati, bit ćeš rastresenija, tjeskobnija, razdražljivija i podložnija impulzivnom preuzimanju većih rizika, stoji u zaključku spomenute studije. Osim toga, manjak sna povezan je s kardiovaskularnim bolestima i visokim krvnim tlakom te padom imuniteta. Preporučuje se spavati sedam do osam sati na noć.
Lošije radiš
Ako te niti jedan argument dosad nije uvjerio da malo prikočiš kada je riječ o poslu, ovaj bi mogao jer se, radoholičarko, odnosi upravo na ono što ti je najvažnije u životu - tvoj posao. Znanstvenici tvrde - ako previše radiš, i tvoj posao pati. Ironično, zar ne?
Profesor menadžmenta Morten Hansen na Berkeleyu proveo je petogodišnje istraživanje na 5000 zaposlenika i menadžera u različitim industrijama. Otkrio je da, ukoliko zaposlenici rade više od 50 sati tjedno, njihov radni učinak počinje padati. A ako rade više od 65 sati tjedno, taj je pad rapidan.
Njegovi su zaključci slični onome do kojih je došao ekonomist John Pencavel sa Stanforda, proučavajući produktivnost radnika u tvornicama streljiva tijekom Prvog svjetskog rata. Od njih se tražilo da rade minimalno 60, no češće više od 100 sati tjedno. Pencaval je otkrio da tvornički radnici koji rade na traci, odnosno rade posao koji je monoton, mogu povećati svoju proizvodnju ako rade do 49 sati tjedno. No, nakon toga učinkovitost pada, a rizik od ozljeda raste.
Stoga, umjesto da danonoćno radiš i iscrpljuješ se, pri čemu ti pati i zdravlje i posao, napravi dobro i za jedno i za drugo i stavi ključ u bravu nakon što odradiš svojih osam sati.