Međutim, iako je izuzetno komunikativna, uhvatila ju je faza čitanja knjiga tipa H. Potter, zmajevi, vilenjaci, i to toliko da knjige nosi sa sobom u školu i umjesto da se igra s ostalima, ona preko odmora ostaje i čita. To ide toliko daleko da čita čak preko nastave i dobije ponekad opomenu kad je uhvate. Ali sve to ne utječe na učenje i ocjene koje su izvrsne.
Međutim, nije uspostavila niti jedno čvršće prijateljstvo s curama iz škole. Ono što nas zabrinjava jest što je izuzetno živčana. Ne želi poslušati ali niti jedan jedini savjet koji joj dajemo, samo kaže "da,da,da..." i koluta očima. Stalno podiže glas na nas čim zatražimo da ispuni minimum kućnih obaveza npr. da počisti za sobom stol nakon jela, da pospremi sobu, svoj krevet itd.
Tada počinje vrištati, nekada na nas, i onda i mi eksplodiramo i stalno smo u sukobu. Ona se jednostavno buni na sve što kažemo.
Brine nas je li ta živčanost normalna i je li normalno da toliko čita knjige i to uvijek o tim "parasvjetovima" tipa Potter, zmajevi, gospodar prstenova, Sumrak saga, ona ne pokazuje "darkerske" tendencije u odijevanju ali odbija s nama ići u crkvu npr. i to nas također brine.
Je li to ponašanje normalno za pubertet ili su tako eksplozivni živci i pobuna naznaka neke bolesti?
Hvala na savjetu. Ivo
Dragi roditelji,
kako ste i sami rekli, Vaša kćerka je sada u pubertetu i njezino ponašanje u smislu bunta, kolutanja očima dok joj nešto govorite, odbijanja da provodi vrijeme s Vama nije neobično. Vjerujem da mnogi roditelji koji imaju djecu u dobi u kojoj je i Vaša kćer, imaju vrlo slične probleme.
Što se tiče njezinog provođenja vremena u čitanju knjiga – postoji nekoliko opcija. Jedna je da je introvertno dijete (što prema Vašem opisu nisam stekla dojam) i da jednostavno vrijeme radije provodi uz knjigu nego u velikom društvu. Naime, već od malena se mogu primjetiti razlike kod djece u tome kako reagiraju na podražaje iz okoline. Dok će neka djeca s interesom pratiti veće količine svjetla, zvukova, pokreta i ljudi, druga djeca će to izbjegavati. Jedni su dominantno introverti, a drugi ekstraverti. Jedna od stvari koja razlikuje introvertiranu od ekstravertitrane osobe je način na koji se osoba odmara i energizira. Naime, dok je ekstravertiranim osobama za to potrebno stimulativno okruženje i fokus na druge ljude i događaje, introvertirana osoba više preferira neki mirniji kutak bez puno podražaja gdje bi se fokusirala na svoj unutarnji svijet, svoje misli i osjećaje. Često se introvertiranost poistovjećuje sa sramežljivošću što je potpuno pogrešno. Naime, introvertirana osoba bira samostalne aktivnosti radije nego društvene iz razloga što joj tako bolje odgovara i to joj nije problem, dok sramežljiva osoba to čini zbog straha od neuspjeha.
Druga opcija je da se radi samo o fazi – kako je nekada bilo vrlo popularno skupljati postere, nositi majice omiljenih bendova i pjevača koji su mladima često puta bili idoli, tako je sada možda Vaša kćerka idole pronašla u knjigama. Ima li li zbog toga razloga za zabrinutost – vjerojatno ne – no najbolje je da to saznate sami, iz prve ruke. Pokažite zanimanje za njezine knjige, pročitajte i Vi knjigu pa komentirajte zajedno s njom ili joj predložite da pogledate istoimene filmove. Tako ćete indirektno saznati o čemu razmišlja, zašto joj se sviđaju te knjige i slično.
Treća opcija je da je Vaše dijete možda darovito i da je našlo nešto u čemu zaista uživa i pri čemu može ostvariti sve svoje potencijale. U tom slučaju bilo bi dobro da je poduprete u njezinim interesima: možda bi joj se svidjelo da se upiše na literarnu grupu, učlani u knjižnicu... Djeca koja su darovita u određenom područuju često puta pokazuju veliku strast prema tome, mogu se teže snalaziti u kontaktima s drugom djecom. Kako im je beskrajno važno ono čime se bave, bitno je i da roditelji pokažu interes za njihov hobi i da ih podrže.
Rekla bi da su eksplozivnost i bunt tipični simptomi puberteta i dok ponašanje djeteta ne izmiče kontroli kroz (auto)destruktivna ponašanja, razloga za zabrinutost nema. Pubertet je izazov za roditelje, ali sam uvjerena da uz granice, dosljednost, toplinu i razgovore taj izazov može biti i jedno lijepo razdoblje. Ukoliko želite, možete pročitati članak koji nudi kratke savjete kako komunicirati s mladima: http://www.ordinacija.hr/budi-sretan/sretno-dijete/kako-razgovarati-s-adolescentima/
Ukoliko procijenite da je Vama ili kćerki potrebna stručna podrška, slobodno se javite u naš Centar.
Sretno!
Kristina Bačkonja, dipl. psiholog i NLP trener