Slađana Bursać, Željka Fiket, Ana Jurinjak Tušek i Helena Bilandžija svečano su predstavljene kao stipendistice programa „Za žene u znanosti“ za 2013. godinu te su nagrađene iznosom od 4.000 €. L’Oreal ADRIA i Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO u proteklih sedam godina nagradili su čak 26 uspješnih mladih znanstvenica koje u svojim životopisima ponosno ističu stipendiju „Za žene u znanosti“.
Od ove godine program stipendiranja „Za žene u znanosti“ se provodi uz pokroviteljstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i uz potporu Rektorskog zbora Republike Hrvatske, a svečanosti su nazočili i predstavnici ministarstva kulture, ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te predstavnici Grada Zagreba.
Za čitateljice portala Žena.hr mlade znanstvenice i stipendistice otkrivaju nešto o sebi, kako se osjećaju kao dobitnice ove prestižne nagrade, ali i kako vide Hrvatsku u budućnosti što se tiče razvoja ženskog poduzetništva....
ANA JURINJAK TUŠEK
Ana Jurinjak Tušek je rođena u Zagrebu, 2. lipnja 1984. godine; živi u Krapini. Nakon Opće gimnazije u Krapini, upisuje Prehrambeno – biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, studij Biotehnologija, smjer Biokemijsko inženjerstvo. Od 2007. godine radi kao znanstveni novak na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u Laboratoriju za mjerenja, regulaciju i automatizaciju Zavoda za procesno inženjerstvo. Eksperimentalni dio doktorske disertacije izrađuje na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu u Laboratoriju za bioseparacijske procese Zavoda za reakcijsko inženjerstvo i katalizu u okviru projekta Hrvatske zaklade za znanost „Održivi bioseparacijski procesi“. Tema njene doktorske radnje je „Razvoj procesa biotransfromacije katehola u mikroreaktoru“.
Što vas je potaknulo da se prijavite za stipendiju L'Oreal-a ADRIA i Hrvatskog povjerenstva za UNESCO?
Prijavila sam se iz čiste znatiželje, malo potaknuta kolegama iz laboratorija.Smatram ovakve nagrade dobrim načinom da se znanstveni rad približi većem broju ljudi.
Kakav je osjećaj biti dobitnica ove prestižne nagrade za koju se iz godine u godinu prijavljuje sve više kandidatkinja?
Bila sam jako iznenađena kada su me organizatori obavijestili da sam među nagrađenima ove godine. Ni najmanje nisam očekivala da bi mogla dobiti nagradu. Predstavlja mi veliku čast, a ujedno i veliki poticaj za budući rad.
Smatrate li da je položaj žena u Hrvatskoj zadovoljavajući kada se radi o poslu? Mogu li žene bez problema ostvariti poslovnu karijeru ili ipak nailaze na bezbroj prepreka?
Mislim da je ženama sve lakše uspjeti u poslu i da su se dokazale kao ravnopravne muškim kolegama u mnogim strukama. To mogu potvrditi iz osobnog iskustva, jer mi se čini da je broj žena koje se bave znanstvenim radom približno jednak broju muških kolega. Smatram da svaka žene koja se za to odluči može ostvariti poslovnu karijeru, a da pri tome ne trpe ni privatne obaveze. U svakom slučaju za uspješnu karijeru potrebno je puno truda i razumijevanja obitelji.
Vidite li Hrvatsku u budućnosti kao potencijalnu zemlju za što veći razvoj ženskog poduzetništva?
Iskreno se nadam da će poduzetništvo u Hrvatskoj, bilo vođeno od žene ili muškarca u budućnosti biti u puno boljoj situaciji nego što je danas, te da će svi obrazovani i marljivi mladi ljudi svoju karijeru moći ostvariti u Hrvatskoj.
SLAĐANA BURSAĆ
Slađana Bursać je rođena 1982. u Rijeci. Trenutno je zaposlena na Zavodu za Molekularnu medicinu i biotehnologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci. Veliko joj je zadovoljstvo raditi znanstvenoistraživački rad. Rad u laboratoriju je ispunjava, daje joj motivaciju za nove ideje. Rezultati koje dobiva tijekom istraživanja daju joj poticaj i energiju da ide dalje. Znanost je posao koji traži mnogo odricanja, nema granica, nema fiksnog radnog vremena, prema tome nema puno slobodnog vremena, a i ono slobodno vrijeme koje ima najradije provodi s obitelji i prijateljima.
Kakav je osjećaj biti dobitnica ove prestižne nagrade za koju se iz godine u godinu prijavljuje sve više kandidatkinja?
Veliko mi je zadovoljstvo i čast što sam izabrana za jednu ovako prestižnu stipendiju. Ova stipendija predstavlja priznanje mog dosadašnjeg rada, ali je i poticaj za moj budući znanstvenoistraživački rad.
Za uspješnu karijeru i doktorsku disertaciju sigurno je trebalo puno odricanja. Koliko već dugo radite na svojim istraživanjima i radovima? Bez čije podrške ne biste nikako uspjeli u svemu ovome?
Na Zavodu za Molekularnu medicinu i biotehnologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci zaposlena sam 6 godina. Zadnjih pet godina intenzivno radim na istraživanju molekularnih mehanizama rasta stanice i kao i na razumijevanju kako nastaju bolesti kad je poremećen rast stanice. U mom radu velika mi je podrška moj mentor prof. Volarević koji mi svojim znanjem i idejama puno pomaže i omogućuje mi da radim kvalitetan znanstvenoistraživački rad. Osim toga, velika mi je podrška moja obitelj, a moja kćerkica Kiara daje mi najveću snagu i motivaciju da izdržim i ustrajem u svom cilju.
Do sada ste kao mlada znanstvenica dali veliki doprinos razvoju znanosti u Hrvatskoj. Kako planirate uložiti dobivenu stipendiju, imate li neke ciljeve? Kakvi su vaši planovi za budućnost?
Nisam još razmislila kako uložiti stipendiju, ali vjerojatno ću dio stipendije potrošiti na neki kongres u inozemstvu, a ostatak ovisno o prilikama koje se za to ukažu. I dalje namjeravam raditi znanstveno-istraživački rad jer je to ono što volim i što me ispunjava.
Planirate li ikakva istraživanja u inozemstvu u bliskoj (ili dalekoj) budućnosti?
Naravno, imamo nekoliko projekata u sklopu kojih su predviđeni boravci u inozemstvu (Danska, Izrael, Grčka). Osim toga, surađujemo s vrhunskim znanstvenicima iz SAD, Izraela, Danske, Švicarske i Grčke.
ŽELJKA FIKET
Željka Fiket je završila Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, Geološki odsjek i po zanimanju je dipl. ing. geologije. Radi kao znanstveni novak na Institutu Ruđer Bošković, u Zavodu za istraživanje mora i okoliša, u Laboratoriju za anorgansku geokemiju okoliša. Student je poslijediplomskog interdisciplinarnog studija iz Oceanologije i u završnoj je fazi izrade doktorske disertacije. Tema njene doktorske disertacije je ''Geokemijske značajke sedimenata područja Novigradskog mora”. Udana je i majka troje djece.
Što vas je potaknulo da se prijavite za stipendiju L'Oreal-a ADRIA i Hrvatskog povjerenstva za UNESCO?
Za program stipendiranja „Za žene u znanosti“ znam unatrag nekoliko godina i obećala sam sama sebi da ću se svakako prijaviti u završnoj fazi svoje doktorske disertacije. Svidjela mi se najviše ideja da se promoviraju upravo žene koje rade u znanosti. Iako ne mislim da smo neravnopravne u odnosu na muške kolege, bilo u pogledu dobivenih zadataka ili mogućnosti napredovanja, ipak kao majka znam da ženi, koja ujedno ima i obitelj, treba dodatna energija da bi postigla dobre rezultate.
Kakav je osjećaj biti dobitnica ove prestižne nagrade za koju se iz godine u godinu prijavljuje sve više kandidatkinja?
Ova nagrada je ne samo veliko priznanje mog dosadašnjeg rada, već i velika motivacija za budući rad. I iskreno vjerujem da ću završni dio izrade svoje disertacije odraditi s dodatnim entuzijazmom upravo zahvaljujući njoj.
Mislim da je to moja kolegica najbolje objasnila kad je rekla da kad toliko volim i uživam u svojoj obitelji i svom poslu, onda nije teško naći načina da to uskladim. Ali sve to svakako zahtjeva puno energije, volje i ljubavi i pokoju neprospavanu noć.
Zasad još nemam nikakvih konkretnih planova, ali suradnja s inozemstvom je nekako obavezan dio rada u znanosti. Ono čemu se posebno veselim nakon završetka doktorata je mogućnost prijave i sudjelovanja u raznim međunarodnim projektima i suradnji sa laboratorijima u inozemstvu.
HELENA BILANDŽIJA
Helena Bilandžija radi u Laboratoriju za molekularnu genetiku na Institutu Ruđer Bošković pod mentorstvom dr.sc. Helene Cetković. Izrađuje doktorsku dizertacija na temi evolucije života u podzemlju.
Kakav je osjećaj biti dobitnica ove prestižne nagrade za koju se iz godine u godinu prijavljuje sve više kandidatkinja?
Nagrada me pozitivno iznenadila, jako sam sretna da je komisija prepoznala moj rad kao vrijedan nagrade i to mi je dodatni motiv za daljnji trud.
Što biste istaknuli kao svoje najvažnije i najzanimljivije otkriće na području prirodnih znanosti?
Istraživanja na špiljskom školjkašu i špiljskoj spužvi traju već godinama i sa svojim sam se kolegama dotaknula različitih aspekata biologije tih vrsta, od biogeografije i ekologije do filogenije i evolucije. Iako mnoga pitanja i dalje ostaju neodgovorena, ponosna sam na multidisciplinarnost i na napredak koji smo učinili u upoznavanju tih životinja. Najvažnijom smatram činjenicu da uistinu možemo ponuditi konkretne odgovore na neka od pitanja vezana uz ugroženost i zaštitu ovih vrsta. Rad koji je do sad, barem u znanstvenoj zajednici, potaknuo najviše zanimanja dio je istraživanja na evoluciji albinizma kod špiljskih životinja. Otkrili smo da su špiljski kukci iz porodice Cixiidae s Mljeta i Havajskog otočja izgubili pigment mutacijom u istom koraku biosintetskog puta. Taj isti korak biosinetskog puta promijenjen je i kod špiljske ribe iz Meksika što ne može biti slučajnost. Dakle, tijekom prilagodbe na podzemni način života, životinje gube sposobnost sinteze melanina uvijek na isti način. Imamo ideju zašto je to tako, ali još je trebamo dokazati i to je razlog zbog kojeg sam otišla u SAD.
Što ističete kao najvažniju stvar koja vam je pomogla da uspijete u svojim ciljevima?
Ljubav prema biologiji i znanosti.
Što biste poručili ženama kada se radi o poslovnim planovima i karijeri? U čemu je tajna uspjeha? Kako održati ravnotežu između privatnog i poslovnog života?
Ne mislim da sam ja baš dobra osoba za davati savjete na tom polju. Smatram da imam veliku sreću što imam nekoliko osoba koji me podupiru i imaju razumijevanja za velik angažman koji moj posao zahtijeva. Nadam se da će nakon obrane doktorata biti više vremena za provoditi vrijeme s prijateljima i obitelji.
