Do posla najbrže dolaze inženjeri strojarstva i elektrotehnike, na burzi su dosta traženi i inženjeri građevinarstva, magistri farmacije, liječnici opće prakse. Istraživanja raznih agencija za zapošljavanje pokazuju da na tržištu rada dobro prolaze i stručnjaci u području ljudskih resursa, voditelji ili specijalisti HR. Prema upravo objavljenom ovogodišnjem izdanju vodiča "Karijere 2009. Hoću (bolji) posao", a koji je objavio MojPosao, tražena su još i zanimanja vezana uz trgovinu, prodaju i marketing. To su primjerice, voditelji robne marke (Brand manager), voditelji prodaje za ključne klijente (Key Account Manager), prodajni predstavnici te operateri u pozivnom centru. Također su vrlo tražena zvanja vezana uz visoke položaje u farmaceutskoj industriji, ali i poslovni tajnici te administratori. Nije loš izbor školovanje u području turizma, pogotovo za specijalizirana zvanja, kuhari su među najtraženijim strukama na burzi.
Nedostaju informatički stručnjaci
Posao bi bez problema trebali naći i IT stručnjaci. Posebice su traženi programeri, oni koji već imaju radnog iskustva mogu računati u prosjeku na sigurnih deset tisuća kuna plaće. Takvi kadrovi nedostaju i domaćim i stranim tvrtkama, a često ih poslodavci "rezerviraju" još tijekom školovanja. Analitičari već godinama upozoravaju da Hrvatskoj nedostaje velik broj informatičkih stručnjaka, što bi mogao biti ozbiljan problem za društvo koje želi povećati ulaganja u inovacije i nove tehnologije, te na tome temeljiti gospodarski rast i razvoj.
Tko zarađuje najviše?
Najtraženija zanimanja ne moraju dakako biti i najbolje plaćena. Financijska agencija upravo je objavila podatke o kretanju plaća u privatnom i državnom sektoru u prosincu prošle godine. Najveći prosjek neto plaće od 8.517 kuna zabilježen je u djelatnosti financijskog poslovanja. Takav je trend već duže vrijeme prisutan, pa su tako računovođe, voditelji financija, i srodna zanimanja s područja financija i računovodstva stalno pri vrhu najbolje plaćenih zanimanja u Hrvatskoj. Najnižu prosječnu neto plaću primili su zaposleni u djelatnosti hotela i restorana, oko 4.000 kuna. Njihova je plaća za čak 24 posto ispod državnog prosjeka. Gotovo 70 posto radnika u Hrvatskoj zarađuje mjesečno do 6 tisuća kuna. Pritom plaću do 4 tisuće kuna prima 31 posto zaposlenih, a prosječno od 4 do 6 tisuća kuna mjesečno zaradi 36 posto radnika.Podaci FINE pokazuju da poslodavci u privatnom sektoru isplaćuju znatno manju plaću od one koju dobiju zaposleni u državnom sektoru. Prosječna plaća kod privatnika iznosi 4.788 kuna, dok je za one kojima je poslodavac država znatno viša - 6.054 kuna.
Sezonska potražnja na burzi Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u siječnju su poslodavci počeli tražiti radnike za sezonske poslove u turizmu i ugostiteljstvu. Tako su se primjerice područnoj službi Pula obratila 123 poslodavca koji su potraživali 549 radnika. To su ponajprije sezonski poslovi sobarica i čistačica u hotelima i turističkim naseljima, a traženi su i recepcionari, službenici za informacije, kupališni spasioci. U područnoj službi Zadar tijekom siječnja prijavljeno je 309 slobodnih radnih mjesta, a najviše je traženo konobara, kuhara, zidara, kuhinjskih radnika te odgojitelja predškolske djece. Što se tiče Zagreba, u siječnju se najviše osoba zaposlilo u području djelatnosti trgovine na veliko i malo, te u području obrazovanja. Najviše novoprijavljenih osoba burzu u tom je mjesecu došlo iz djelatnosti trgovine na veliko i na malo, prerađivačke industrije, građevinarstva, te iz područja djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane. To je i pokazatelj koje su djelatnosti najviše pogođene gospodarskom krizom, i gdje su otkazi najprije počeli.
I nakon učenja –učenje
I kad završite formalno obrazovanje, to je tek početak. Diploma fakulteta ne jamči visoku zaradu niti stalno radno mjesto. Poslodavci danas očekuju da se zaposlenici kontinuirano usavršavaju i nakon završetka studija, da ulažu u edukaciju, polože potrebne stručne ispite, steknu dodatna znanja i vještine, nauče još koji strani jezik. Samo ako ste spremni na specijalističku izobrazbu, nastavak školovanja, i cjeloživotno učenje možete biti konkurentni na tržištu rada, čije nepredvidljivosti upravo sad u vrijeme globalne krize i recesije najviše, i najbolnije za tolike radnike diljem svijeta, dolaze do izražaja.
(M.G.)