Posao nije najvažnija stvar u životu, ali svakako čini velik dio naše svakodnevice. S obzirom na to da na radnom mjestu provodimo jako puno vremena, ono bi nam trebalo biti ugodno. Ako svaki dan na posao odlaziš s grčem u želucu, svakako bi trebala nešto poduzeti po tom pitanju, a možda i razmisliti o promjeni karijere.
Istraživanja pokazuju da velik broj ljudi napušta posao upravo radi toksične kulture na radnom mjestu, a svatko se barem jednom tijekom karijere susreo s kolegom čija je negativna energija utjecala na sve ostale. Toksična energija takvih ljudi negativno utječe na nas, na naše samopouzdanje i fizičko blagostanje.
Kako prepoznati toksično radno okruženje?
Toksično radno okruženje je štetno okruženje koje negativno utječe na dobrobit i produktivnost zaposlenika. Karakterizira ga prožimajuća negativna atmosfera u kojoj su zaposlenici izloženi nezdravim uvjetima koji ometaju njihov profesionalni razvoj i osobnu sreću. Takvo toksično okruženje često je obilježeno nizom različitih čimbenika uključujući strah, neprijateljstvo i kronični stres.
Na toksičnom radnom mjestu zaposlenici se često suočavaju s manjkom podrške od strane svojih nadređenih ili kolega. Umjesto poticanja suradnje i timskog rada, prevladavaju nepovjerenje i natjecateljski duh. Radi takve toksične atmosfere stvara se neprijateljsko radno okruženje u kojem pojedinci pribjegavaju manipulativnim taktikama i ogovaranju kako bi unaprijedili svoje ciljeve.
Kod pojedinaca koji rade u takvom okruženju može doći do narušavanja samopouzdanja, osjećaja manje vrijednosti, preopterećenja stresom odnosno tzv. 'burnouta'. Osim smanjene produktivnosti, toksična radna atmosfera negativno utječe i na mentalno i fizičko zdravlje zaposlenika.
Ovo su samo neki od znakova koji upućuju na to da je tvoje radno mjesto toksično. Ako si primijetila da loša radna atmosfera utječe na tvoje zdravlje, možda je vrijeme za promjene.
Loša komunikacija
U toksičnoj radnoj atmosferi komunikacije ili nema ili je izrazito loša i zbunjujuća. Često su prisutni i pasivno-agresivno ponašanje, nepovjerenje, strah od nadređenih i natjecateljski duh između zaposlenika. Umjesto da surađuju, radnici se 'natječu' jedni s drugima, a u konačnici to loše utječe na njihovo mentalno zdravlje.
Loše vodstvo
Kada su vođe fokusirani na profit, a ne na ljude, oni zapravo ne cijene doprinos i vrijednost svojih zaposlenika. Profit je važan, no radnici su glavni 'kotačić' bez kojeg nijedna organizacija ne može funkcionirati, a brojni šefovi to zaboravljaju.
Nema motivacije za timski rad
Ako u timu postoje ljudi koji nemaju motivacije za rad ili pokazuju nezainteresiranost za razvoj, to je vjerojatno zato jer su 'izgorjeli' i dosta im je. Međutim, to može biti i zbog nedostatka strasti, svrhe ili unutarnje motivacije. U svakom slučaju nedostatak motivacije i timskog rada najčešće upućuju na puno veće organizacijske probleme i toksičnu radnu atmosferu.
Narušena je ravnoteža u čitavoj organizaciji
Ako tim vode ljudi koji niti sami nemaju uspostavljenu ravnotežu između privatnog i profesionalnog života te neprestano rade prekovremeno, uobičajeno da će i ostatak zaposlenika u organizaciji slijediti taj primjer. Važno je imati na umu da radna kultura ne treba biti toksična da bi bila produktivna i ugodna.
Osjećaš se preopterećeno i necijenjeno
Svakome je povremeno potrebna pohvala da je dobro odradio posao. Kao ljudi, napredujemo upravo zahvaljujući takvim povratnim informacijama koje nas motiviraju i tjeraju da idemo dalje. Ako na radnom mjestu dobivamo samo negativne povratne informacije ili ih uopće nema, to često stvara nesvjesni nagon da radimo više kako bismo se dokazali. Ubrzo se to može pretvoriti u lošu naviku, poremetiti ravnotežu između privatnog i poslovnog života te u konačnici dovesti to preopterećenosti i 'burnouta'.
'Burnout' je norma
U današnjem svijetu koji je vođen profitom i materijalizmom, neprestano nam se govori da radimo više i da učinimo više, ali s manje. Pandemija je dodatno naglasila pa u neku ruku i pogoršala ove probleme jer ljudi koji nisu dovoljno hrabri da odu iz loših organizacija sada rade više, za istu ili manju plaću i bez mogućnosti za napredak. Sve to iscrpljuje mentalno, emocionalno i fizički, te na kraju dovodi do već ranije spomenutog 'burnouta'.
Nema granica
U toksičnom radnom okruženju granice ne postoje. Nadređeni zanemaruju osobni prostor i emocionalno blagostanje svojih zaposlenika, a vrlo su često prisutna i nerealna očekivanja. Granice između posla i osobnog života su zamagljene radi čega se zaposlenici osjećaju preopterećeno te nisu sposobni održavati zdravu ravnotežu između posla i privatnog života.
Nedostatak povjerenja
Nedostatak povjerenja na radnom mjestu jasan je pokazatelj toksičnosti jer uništava zdrave odnose i suradnju među kolegama. Kad povjerenje nestane, pojedinci postaju oprezni i oklijevaju podijeliti ideje ili dati konstruktivne povratne informacije, što ometa učinkovitu komunikaciju. Manjak povjerenja također rađa sumnju i potkopava timski rad, što dovodi do toksičnog kruga negativnosti i sukoba.
Nema podrške
Nedostatak podrške za rast i razvoj također je znak toksičnog radnog okruženja. Bez podrške, zaposlenici se osjećaju zaglavljeno u svojim trenutnim ranim ulogama, s ograničenim izgledima za napredovanje ili razvoj karijere. To može dovesti do pojave frustracije, demotivacije i osjećaja stagnacije, što se u konačnici negativno odražava na zadovoljstvo poslom i moral samih zaposlenika. U zdravom radnom okruženju, podrška za kretanjem prema gore je ključna jer potiče zaposlenike na postavljanje i postizanje ciljeva u karijeri, daje im osjećaj svrhe i angažmana te promiče kulturu kontinuiranog učenja i razvoja.
