Zima se često doživljava kao lijepo godišnje doba. Topli kaputi, šalovi, rukavice, snijeg, mirisi kolača, kuhano vino... No iz perspektive kože, posebno one ruku zima je jedno od najzahtjevnijih doma u godini. Upravo se tad bilježi porast problema s kožom: suhoća, perutanje, crvenilo, bolne erozije, svrbež, peckanje pa i krvarenje. Koža ruku izgleda grublje te je osjetljivija. Zateže, puca, boli na dodir...

Često se ovi simptomi banaliziraju "pa to je samo suha koža", ali u stvarnosti se radi o složenom biološkom procesu u kojem sudjeluju faktori poput niske temperature, grijanja, suhog zraka, često korištenje dezinficijensa... Ispucale ruke nisu samo estetski problem. One su i znak oštećene kožne barijere, a ako se ne tretiraju rane mogu postati ulazna vrata za bakterije a sve ovo može voditi do dugoročnih oštećenja kože.

Koža ruku je posebno osjetljiva jer ima manju količinu lojnih žlijezda te je stalno izložena utjecajima izvana.

Ruke zaista puno koristimo. Njima peremo, radimo, dezinficiramo ih, čistimo njima, izložene su kemikalijama, mehaničkim traumama...

Oštećenje kožne barijere dovodi do povećanog transepidermalnog gubitka vode. To znači da koža gubi vlagu brže nego je može nadoknaditi.

Zašto baš zimi:

1. Niske temperature

Hladnoća uzrokuje vazokonstrikciju, sužavanje krvnih žila. Time se smanjuje dotok krvi a time i kisika u kožu. Posljedica je usporavanje regeneracije kože.

2. Često pranje i dezinfekcija

Alkoholni dezinficijensi dokazano uklanjaju lipide s površine kože, čime se oštećuje zaštitna barijera.

2. Suhi zrak i grijanje

Zrak zimi sadrži manje vlage. Grijanje i zatvoreni prostori dodatno isušuju zrak. Koža, kao najveći organ koji prekriva tijelo izravno reagira na ovu promjenu.

4. Vjetar

Vjetar još dodatno isušuje kožu, a u kombinaciji s hladnim zrakom uzrokuje i dodatna oštećenja.

Početna faza ispucanih ruku često izgleda bezazleno. Javlja se osjećaj zatezanja, hrapavost kože. To je većini ljudi poznato. Ali ako se tad ne reagira dolazi do peckanja i boli, dubokih pukotina, krvarenja i mogućih sekundarnih bakterijskih infekcija jer pada zaštita od ulaska bakterija.

Kod nekih pojedinaca razvije se i alergijski kontaktni dermatitis, a može doći i do pogoršanja postojećeg stanja npr kod atopijskog dermatitisa.

Žene su češće pogođene nego muškarci zato što imaju hormonalne promjene koje utječu i na kožu, češće peru ruke, češće rade poslove u kojima su u kontaktu s vodom, deterdžentima, sredstvima za čišćenje. S godinama također dolazi i do smanjene proizvodnje lipida u koži.

Njega ispucanih ruku:

1. Izbjegavati pretjerano pranje ruku

- koristiti mlaku, ne vruću vodu

- izbjegavati dezinfekcijska sredstva ako za njih nema potrebe

- koristiti blage sapune

2. Hidratacija

3. Važno je nanijeti hidratantnu kremu unutar 3 minute nakon pranja ruku.

Koristiti kreme sa sastojcima koji imaju dokazanu učinkovitost. To su: ureja, glicerin, shea maslac, vazelin, pantenol, ceramidi.

4. Koža se najbolje oporavlja noću, kad gotovo i ne koristimo ruke.

Nanesite debeli sloj hidratantne kreme, zaštititi ruke pamučnim rukavicama.

Najčešće pogreške koje ljudi rade:

- prečesto peru ruke

- ne nanose kremu redovito

- koriste kreme koje nemaju potrebne sastojke a imaju npr parfeme

- ignoriraju suhe ruke, ruke koje krvare...

Ispucale ruke nisu samo estetski problem već i funkcionalni. Ako pukotine na koži ne zarastaju, koža postaje bolna, topla, crvena i otečena, javlja se gnoj te simptomi traju više od 2 tjedna unatoč pravilnoj njezi vrijeme je da posjetite liječnika.

SAVJET LIJEČNIKA

Petra Meštrić za Žena. hr: Koliko često treba prati lice? Znanost i beauty mitovi s društvenih mreža