"Klimt/Schiele/Kokoschka i žene" naziv je posebne izložbe austrijske galerije Belvedere, koja je od 22. listopada otvorena u bečkom Donjem Belvederu, i traje do 28. veljače 2016.. Prije otvaranja, sreli smo kuratoricu izložbe Jane Kallir, poznatu galeristicu iz New Yorka, međunarodno poznatu eksperticu za bečku umjetnost kraja 19. i početka 20. stoljeća. Fin de siècle bio je u Austro-Ugarskoj (čiji dio je bila i Hrvatska) period naglih društvenih mijena, podsjeća Kallirova. Među ostalim, Sigmund Freud počinje sustavno analizirati ljudsku psihu, a nova generacija umjetnika, ne samo likovnih, relativno iskreno ispovijeda spolnu žudnju, ne samo mušku.
Gustav Klimt: Eugenia Primavesi (detalj), 1913-1914., Toyota Municipal Museum of Art
Među piscima je takav svakako bio Arthur Schnitzler, dok su među likovnim umjetnicima izuzatne pojave toga perioda bili upravo Gustav Klimt (1862-1918), Egon Schiele (1890-1918) i Oskar Kokoschka (1886-1980). "Intelektualni Beč ne na prijelazu 19. u 20. stoljeće bio naprosto opsjednut ženskom spolnošću", podsjeća Kallirova. Umjetnici novog izraza stvaraju velik društveni vrtlog, među ostalim i zbog prikazivanja žena sa mješavinom groze i oduševljenja - ne na kraju i sa velikom smjelošću, koja se smatrala opsjenom.
Egon Schiele: zagrljaj, 1917., Belvedere, Wien
Agnes Husslein-Arco direktorica Austrijske galerije Belvedere, kaže da "Klimt/Schiele/Kokoschka i žene" ne baca svjetlo samo na salonsku kulturu buržoazije toga vremena. "Sve više žena se u to vrijeme organizira u ženske pokrete, pogotovo žene industrijskog proletarijata. Željele su se osloboditi stega odgoja pod muškom dominacijom, isključivo reprezentativne funkcije supruge, kao i besmislenih, ispraznih konvencija. One su konkretno tražile svoja prava, te inzistirale na novom sustavu vrijednosti i novom uređenju uloga žena i muškaraca".
Oskar Kokoschka: Ljubavni par s mačkom, 1917., Kunsthaus, Zürich
Izložba ima četiri tematske cjeline: Portret , (ljubavni) Par, Majka i dijete, i Akt. Posjetilac se prvo sučeljava sa Klimtovim djelima, portretima bogato ornamentirane površine sa elegantnim, skupocjenim bojama, koji su bili vrlo traženi među damama visokog bečkog društva. Schiele i Kokoschka ne koriste ovu dekorativnu formulu, oni modele stavljaju u prazan prostor, prisiljavajući promatrača na konfrontaciju sa egzistencijalnim strahom. Schiele i Kokoschka hrabro prkose tadašnjem vladajućem stavu da žena nema dušu.
Ipak, zajedničko svoj trojici umjetnika je da su vjerovali u romantičnu ljubav. Klimt je postavlja na alegorijsku ravan, dok su Schiele i Kokoschka i ovdje direktniji - vlastita iskustva zrcale se u njihovim slikama i crtežima. Osjećaj nelagode stvaraju uglaste crte, koje potkopavaju ženske obline, i neujednačen kolorit.
Egon Schiele: Majka s dva djeteta III, 1917., Belvedere, Wien
"Klimt/Schiele/Kokoschka i žene" je svakako za preporučiti za sve one koji su u Beču potkraj ove i početkom slijedeće godine - kao i izložba djela Edvarda Muncha u Albertini (do 24. siječnja 2016).
Foto: Milan Ilić