Trgovački centri stvorili su pravu globalnu mrežu. Prolazi i ulice ovih golemih standardiziranih paviljona opremljenih velikim klima uređajima, sanitarnim blokovima, ugostiteljskim zonama, igraonicama, kinima, sportskim sadržajima… postali su neke od glavnih gradskih prometnica za nabavku, ali i za susrete s poznatima, zabavu, izlazak. Bez obzira na emocije koje vam pobuđuju, šoping centri su, prema istraživanju ‘Consumers Reportsa’ iz 1986. godine, uz električne kosilice, antibaby pilule, antibiotike, detektore dima, tranzistore i osobna računala svrstani u 50 čuda koja su pokrenula revoluciju u kvaliteti potrošačkog života.
A zapravo je koncept star gotovo koliko i trgovanje. Od početaka su osmišljavani da kupcima olakšaju kupovanje, objedine i povećaju različitu ponudu, život učine komotnim – i u tome su uspjeli.
Povijesni biseri
Stara su društva duž trgovačkih putova formirala tržnice, neku vrstu preteče današnjih trgovačkih centara. Rimljani su svoje stolove, pa čak i natkrivene štandove s najrazličitijom robom izlagali na tržnicama smještenima na forumima, a od tadašnjih vremena do danas takva je forma ostala prisutna u mnogim islamskim zemljama.
Ipak, poznato je tko je prvi nadsvodio, odnosno u zidanu zgradu smjestio trgovine. Tržnica cara Trajana u starome Rimu sagrađena je 100. godine i svojim je konceptom prvi namjenski šoping centar. Jedan od najranijih zidanih centara i jedan od najljepših svakako je Veliki Bazar u Istanbulu, otvoren 1460. godine, sa 61 ulicom za trgovanje, pozlatom na svodu i preko 4000 prodajnih mjesta. Tome teško konkuriraju i današnji američki i azijski shopping mallovi. U islamskome svijetu mnogo je sačuvanih povijesnih bisera poput prelijepe Al-Hamidiyah Souq u sirijskom gradu Damasku iz 19. stoljeća, Isfahanskog velikog bazara iz 10. stoljeća, te Teheranskog bazara dugog 10 nadsvođenih kilometara.
Ipak, moderna filozofija koja se i danas primjenjuje, a riječ je o namjenskoj gradnji ne samo trgovališta već i centra društvenog okupljanja, prvi je put primijenjena 1785. godine pri izgradnji Gostiny Dvora u St. Petersburgu, sa 100 prodavaonica. I Europa ima svoje još uvijek funkcionirajuće a povijesne centre poput pariškog Marche des Enfants-Rouges iz 1628. ili Oxford Covered Marketa otvorenog 1774. godine. Oni su, pak, potaknuli daljnja otvaranja, primjerice pariškog Passage du Cairea 1798. godine, Burlington Arkada u Londonu 1819. godine. Ubrzo je koncept predstavljen i Amerikancima, pa je na Rhode Islandu u New Yorku 1828. godine sagrađen The Arcade, prvi koncept prostora s arkadama i dućanima. Druga polovica 19. i početak 20. stoljeća tu je graditeljsku scenu učinila izrazito dinamičnom pa su uslijedile gradnje u Milanu, Moskvi, Clevelandu, Daytoni.
Prvi u modernom svijetu
Istraživači smatraju da je prvi šoping centar kakve danas poznajemo zapravo rođen 1920. godine u Kaliforniji, gdje su već napredni supermarketi poput magneta oko sebe okupili manje trgovine. Drugi pak tvrde da se prvenstvo treba dati ‘nakupini trgovina’ u Baltimoreu u SAD-u, koje su u dogovoru prvo raščistile teren oko sebe za – parking. Sad, jesu li zgrada ili parking bitniji, manje je važno od činjenice da danas podrazumijevamo jedno i drugo. U tome periodu, dijelom i zbog turbulentnih europskih godina, primat u razvoju preuzima SAD, pa je tako prvi zatvoreni centar smješten u predgrađu, dakle dostupan samo vozilom, 1922. godine izgrađen u Kansas Cityju. Već 1931. godine Highland Park Shopping Vilage u Dallasu predstavio je kupcima koncept centra s prvim organiziranim i nadgledanim parkiranjem, te s trgovinama formiranima u malo selo i leđima okrenutim pristupnoj cesti. A prvi centar u koji doslovno ulazite iz automobila, dakle podzemnog parkirališta kako se ne biste smočili na kiši ili uneredili na vjetru, otvoren je 1956. u predgrađu Minneapolisa, i kao najveći ponosno nosi naziv The Mall of America.
Ostatak teksta pročitajte OVDJE.
Izvor: Lider.media