Žene su se oduvijek trebale boriti za svoja prava. Prije samo 100 godina, pa i manje, žene nisu imala mnoga osnovna prava; na određenim mjestima ulaz im je bio zabranjen, samostalno nisu smjele puno toga napraviti, a da ne govorimo o seksualnoj diskriminaciji, koja je i danas nerijetko prisutna. Zbog toga su nastali mnogi aktivistički pokreti, pomoću kojih su žene dospjele tamo gdje su danas.
Nažalost, u nekim dijelovima svijeta žene još uvijek nemaju temeljna prava, a čak i u razvijenim zemljama, borba se nastavlja i danas jer bezbroj je načina na koje žene nisu tretirane jednako kao i muškarci.
Ravnopravnost i dalje nije prisutna na većini mjesta, ali ženska prava daleko su dogurala u relativno kratkom vremenu i stvari su se iz korijena promijenile za većinu žena, stoga smo izdvojile neke od najobičnijih svakodnevnih stvari koje su nam prije samo 100 godina bile zabranjene.
Shopping bez pratnje
Možeš li zamisliti da se nekad očekivalo da žene uvijek budu u pratnju muškarca izvan svog doma, a posebno prilikom kupovine?
Ova praksa polako se počela mijenjati pred kraj 19. stoljeća, kada su se počeli otvarati ženski odjeli u trgovinama, a kasnije su i kazališta i restorani počeli otvarati svoja vrata ženama bez pratnje. Međutim, to se većim dijelom odnosilo na 'žene iz visokog društva', a trgovački lanci tek su 1920-ih godina počeli targetirati sve žene, bez obzira na njihove prihode i položaj u društvu.
(Foto: www.profimedia.hr)
Nošenje hlača
U prošlosti su žene nosile samo suknje ili haljine. Nije bilo društveno prihvaćeno nositi hlače, a u nekim zemljama - nošenje hlača bilo je čak ilegalno. Hlače su bile znak muževnosti i buntovništva. T
ek 1910-ih i 1920-ih, visoka moda i dizajneri poput Coco Channel pomogli su u mijenjanju ovog društvenog pravila. Nakon što je Coco Channel uključila hlače kao dio svojih kolekcija, a filmske zvijezde poput Marlene Dietrich nosile su ih ponosno - ženski ormari sve više su počeli sadržavati i ovaj komad odjeće, a hlače, traperice, trenirke i tajice postale su neizostavan dio ženske mode.
(Foto: www.profimedia.hr)
Glasovanje
Muškarci su vjerovali kako ženama nije mjesto u politici, te da ne bi smjele sudjelovati u politici, odnosno glasovati.
Novi Zeland bila je prva od danas postojećih država na svijetu koja je omogućila ženama pravo glasa, a to se dogodilo 1893. godine, a u SAD-u su žene to pravo ostvarile tek 1920. godine usvajanjem 19. amandmana. Žene u Hrvatskoj su u okviru Jugoslavije ostvarile pravo glasa 1945. godine, a u Bruneju i Ujedinjenim Arapskim Emiratima žene to pravo još dan danas nisu ostvarile.
(Foto: www.profimedia.hr)
Kontracepcija
Kontracepcija je danas slobodan izbor svake žene, ali u prošlosti se jako teško dolazilo do nje. Postala je legalna u nekim dijelovima svijeta tek sredinom 20. stoljeća, ali isprva je bila legalna jedino udanim ženama.
oš jedna zanimljivost je da je 1916. godine aktivistica Margaret Sanger otvorila prvu 'kliniku za kontrolu rađanja' (Planned Parenthood) u SAD-u, ali je devet dana kasnije uhićena. Ipak, zahvaljujući njoj, pokret za žensko pravo na izbor i autonomiju nad vlastitim tijelom uzeo je maha.
(Foto: www.profimedia.hr)
Bankovni račun ili kreditna kartica
Nekada žene nisu mogle otvoriti bankovni račun na svoje ime, a kamoli uzeti kredit u banci ili imati svoju kreditnu karticu.
Tijekom većine 20. stoljeća, tvrtke s kreditnim karticama rutinskim su uskraćivanjem ženama onemogućile pristup vlastitim kreditnim linijama. Kartice su bile rezervirane za muškarce i udane žene. Čak i početkom 70-ih godina prošlog stoljeća, neudane ili razvedene žene trebale su potpis oca prilikom prijave za karticu.
U SAD-u je 1974. godine Zakon o jednakim kreditnim mogućnostima to izmijenio, čineći nezakonitim diskriminirati bilo kojeg podnositelja zahtjeva na temelju rase, boje boje, religije, nacionalnog porijekla, spola ili bračnog statusa.
(Foto: www.profimedia.hr)
Vojna služba
Žene u vojsci bile su vrlo rijetka pojava, a u enkim zemljama im je pridruživanje vojsci čak bilo zabranjeno. Žene su pozivane samo u trenucima krize, primjerice, tijekom ratova.
Unatoč dugoj povijesti sudjelovanja žena u oružanim snagama, žene u vojnim službama kod nekih i danas izazivaju polemike. Od ranih 1970-ih, većina zapadnjačkih vojski počela je primati žene u redovnu vojnu službu, s tim da neke zemlje ipak i dalje ne dozvoljavaju ženama da sudjeluju u borbenim formacijama svojih vojski.
(Foto: www.profimedia.hr)
Putovnica
Sve do kasnih 1930-ih godina, kada se žena udala, najčešće bi dijelila zajedničku putovnicu sa suprugom jer nije bilo društveno prihvaćeno da udane žene putuju izvan zemlje bez svojih bračnih partnera.
(Foto: www.profimedia.hr)
Posao tijekom trudnoće
Da su žene zaista vodile borbu zbog spolne neravnopravnosti u prošlosti, govori činjenica da nisu mogle dobiti ni zadržati posao ako su trudne. U SAD-u je, primjerice, tako bilo sve do 1978. godine, kada su donijeli novi zakon koji je prekinuo ovu diskriminaciju.
(Foto: www.profimedia.hr)
Biti astronautkinja
Iako nikad nije postojala službena zabrana za ženske astronaute, svemir je dugo bio rezerviran za muškarce. U NASA-i su prvi astronauti bili vojni piloti, naravno - muškarci i samo su se njihove prijave primale. Prva žena u svemiru je bila Ruskinja Valentina Tereškova 1963. godine, a prva Amerikanka Sally Ride 1983. godine.
(Foto: www.profimedia.hr)
Biti odvjetnica
Žene su smjele studirati pravo, ali nisu smjele raditi ovaj posao niti se izjašnjavati o slučajevima klijenata. U SAD-u je 1919. zakon o ukidanju spolne diskvalifikacije dozvolio ženama da budu odvjetnice, porotnice, sutkinje.
Ipak, pravnice s početka 20. stoljeća, često izolirane i uskraćene za primjenu prakse, nisu mogle otvoriti put znatnom broju žena niti potaknuti redefiniciju rodnih uloga u zakonu. Tek pred kraj 20. stoljeća odvjetništvo je postalo profesija sa znatno većim brojem žena.
(Foto: www.profimedia.hr)