Koji simptomi najavljuju prestanak menstruacije?
Svaka četvrta žena u četrdesetoj ima neredovite menstruacije, što je znak smanjene aktivnosti jajnika. Menstruacija može izostati po nekoliko mjeseci, što se u pravilu pogrešno tumači kao početak menopauze.
Predmenstrualni sindrom, izrazito naglašen u ovo doba, pojavljuje se ranije, ponekad i 15 dana prije mjesečnice. Sastoji se od sljedećih simptoma:
- bolovi u donjem dijelu trbuha i osjećaj nadutosti
- osjećaj bolnog pritiska u grudima, koje se malo povećaju
- razdražljivost, osjetljivost i promjene raspoloženja
- dobivanje na težini
- glavobolje
- neugodan osjećaj pritiska u koljenima
Sve te promjene uzrokuje nedostatak progesterona, a mogu se ublažiti odgovarajućim medicinskim tretmanom.
Je li moguće odgoditi početak menopauze?
Donedavno se tvrdilo da je menopauza ili potpuni prestanak rada jajnika neogodiva pojava, kojoj se mogu samo ublažiti popratne tegobe (u prvo vrijeme smetnje se mogu ukloniti uzimanjem derivata progesterona). Međutim najnovija istraživanja pokazuju da je to možda moguće. Portal Znano.st prenosi kako novo istraživanje daje nadu ženama čija je plodnost ugrožena nuspojavama prouzrokovanima terapijom protiv raka ili preranom menopauzom. U studiji koja je objavljena u Molecular Cell, istraživači sa Walter and Eliza Hall Institute (WEHI), Sveučilišta Monash i Prince Henry Instituta za medicinska istraživanja otkrili su da dva proteina, PUMA i NOXA, uzrokuju smrt jajnih stanica u jajnicima. Blokiranje aktivnosti tih proteina može dovesti do novih strategija za zaštitu ženske plodnosti. Upravo se na tome trenutno i radi.
Jesu li "valunzi" neizbježni?
Osjeća ih gotovo svaka žena, jače ili slabije. Očituju se u naglom osjećaju vrućine ili crvenilu lica.
Je li normalan osjećaj stalnog umora u doba menopauze?
U to doba svaka druga žena osjeća se umornom, onemoćalom, žali se na napetost u mišićima i na pad koncentracije. Može se ublažiti uzimanjem vitamina.
Osjeća li tijelo još neke promjene nakon menopauze?
Ne, ako ostatak života provodite terapiju na bazi estrogena. U protivnom, pet do šest godina nakon menopauze stidne dlačice se prorijede, a velike i male usne postaju tanje. Otvor vagine se lagano sužava, a klitoris je mnogo osjetljiviji. Vagina postepeno postaje kraća i uža. Njene stijenke gube vlažnost i mekoću, a izlučivanje postepeno prestaje. Vagina je sada slabije zaštićena od vanjskih podražaja (izgubila je kiselinu) i sklonija je raznim upalama, svrbežu, peckanju, čak i krvarenju. Češće su i upale mokraćnih kanala.
Spolni život nakon menopauze
Nakon menopauze može se voditi normalan spolni život. Ali, ako ne provodimo odgovarajuću terapiju, klitoris postaje vrlo osjetljiv i ranjiv za vrijeme odnosa. Uski otvor vagine, slaba rastezljivost njenih stijenki i nedovoljna vlažnost također mogu smanjiti užitak.
Prve tegobe
Prve smetnje koje najavljuju dolazak menopauze osjećaju se oko 45. godine, ali statistički je utvrđeno da do prave menopauze (potpuni prestanak rada jajnika) u prosjeku dolazi tek oko 50-52 godine.