Prije mjesec dana sam ga vodila na pregled zato što zaostaje u govoru od ostalih vršnjaka. On ponavlja sve riječi koje čuje, pjesmice neke zna, naredbe razumije i sve što mu kažem, poslušan je, nije agresivan, zna reagirati na emocije, igra se s igračkama, zapamtio je kad ga je pčela ugrizla sa godinu dana i kad čuje zvuk pčele bježi s tog mjesta. Ali kad su rečenice u pitanju, najviše sastavi dvije riječi i to je to. Napisali su mu dijagnozu disharmonija govora i tražili da se uključi logoped i da se radi s njim. Sve smo to preuzeli, vodili ga privatno kod logopeda kod kojeg još uvijek ide, radimo kod kuće s njim. Sad mu je 20 sat i vodimo ga u igraonicu, sve je bolji kako ide na vježbe ali što čuje jači zvuk stavlja ruke na uši, ne želi slušati. Najviše ga smeta lajanje, kad se upali neka mašina, kad se neko razdere. Brine me to da mu ne ostane navika da su mu uvijek ruke na ušima. Što je buka jača on jače reagira. Bojim se da će jednog dana zbog toga izostajati iz škole. Da li se disharmonija govora uspješno liječi i koliko treba vremena da bi dijete sustiglo svoje vršnjake? Vodili smo ga i na ušne pretrage, provjeravali su mu sluh i sve je dobro. Za njegovo stanje krivim sebe, jer je gledao puno crtiće na stranom jeziku i stvorio neki svoj svet i oponašao je likove iz crtanog. Ne ide u vrtić, a razmišljala sam da ga sada upišem. Mislim da su djeca djeci najbolja terapija i da će uz djecu bolje pričati.
Odgovor: Uključivanje djeteta čim ranije u terapiju jedan je od najvažnijih koraka kod tretiranja govornih i jezičnih teškoća, što ste Vi već učinili. Prognozu koliko će trajati tretman teško je dati jer ona ovisi o više faktora (razini teškoće, karakteru djeteta, uloženom radu i trudu, drugim teškoćama ...).
Uključivanje djeteta u vrtić može biti stimulativno za djetetov razvoj. Međutim, kako spominjete visoku osjetljivost djeteta na snažne zvukove, ponavljanje riječi i osjećaj da je u nekom svom svijetu moguće je da se kod Vašeg djeteta radi o problemima na području senzorne integracije ili teškoćama u razvoju iz pervazivnog spektra.
Nataša Čičin – Šain, prof. defektologKabinet Korneo