Je li zdravo sunčanje ono koje uključuje nanošenje zaštite od sunca ili upravo suprotno – izbjegavanje preparata za sunčanje jer su zapravo oni štetni i opasni za ljudsko zdravlje? Na jednoj strani su farmaceutske kompanije, dermatolozi i Svjetska zdravstvena organizacija koji propagiraju obveznu zaštitu od UV zračenja i upozoravaju na broj oboljelih od malignih bolesti uzrokovanih pretjeranim i neopreznim izlaganjem suncu. Protivnici preparata su pojedine neprofitne organizacije koje tvrde da su kreme za sunčanje najveća laž i da se ljudi ne smiju bojati sunca jer je sunce izvor života i izvor vitamina D, koji je jedini pravi borac protiv raka.
Sigurno sunčanje
Za pravilno izlaganje suncu potrebno je pridržavati se nekoliko savjeta. Osnovno je da s izlaganjem suncu počnete postupno, prvi dan oko jedan sat, drugi dan dva sata, itd. Klonite se sunca između 10 i 17 sati. Odjeća je najbolja zaštita od sunca, ne zaboravite sunčane naočale, te šešir širokog oboda. Upotrebljavajte proizvode za zaštitu od sunca visokih zaštitnih faktora koja sadrže UV filtere protiv UVA i UVB zraka. Birajte sredstva sa zaštitnim faktorom najmanje 20 koja su fotostabilna, otporna na vodu. Proizvod za zaštitu od sunca nanosite najmanje 30 minuta prije izlaganja, a kasnije svaka dva sata. Ne zaboravite na refleksiju sunčevih zraka s površine kao što je voda, pijesak, kamen, čak i kada je oblačno, treba nanijeti zaštitu. Posebno zaštite usnice, kapke i uši. To su vrlo osjetljiva područja.
Kako izabrati dobar preparat za sunčanje?
Koristite sredstvo sa zaštitnim faktorom najmanje 15, a najviše 50. Dobro je ako na etiketi piše da štiti i od UVA i od UVB (zaštita širokog spektra). Izbjegavajte proizvode koji sadrže potencijalno otrovne kemikalije. Dajte prednost losionu umjesto spreju, jer se ravnomjernije nanosi i pruža bolju zaštitu.
Jesu li i koliko kreme za sunčanje štetne?
Protivnici preparata za sunčanje podsjećaju kako sunce pozitivno utječe na imunitet, izgled kože, rad srca, raspoloženje, san, kosti i kosu, kožne probleme, tegobe dišnog sustava, te na autoimune bolesti. Ističu kako oprezan i razuman boravak na suncu nosi brojne blagodati. Tvrde kako ne bismo trebali koristiti konvencionalna sredstva za zaštitu od sunca, jer mogu biti štetna.
Umjesto njih treba koristiti prirodna sredstva za sunčanje ili ulja s visokim zaštitnim faktorom, primjerice, ulje čileanskog lješnjaka ili maline. Dobro je znati da postoji prirodna alternativa u obliku prirodnih ulja i minerala. Biljna ulja i maslace preporučuje se kombinirati s prirodnim mineralima (cinkovim oksidom, titanijevim dioksidom ili ekstraktom algi - Helioguardom 365). To je zato što ulja uglavnom štite od UVB zračenja, koje uzrokuje opekline, dok minerali filtriraju UVA zračenje, koje uzrokuje starenje kože i utječe na pigmentaciju.
Prirodna ulja s visokim zaštitnim faktorom
Ulje sjemenki maline ima najviši prirodni zaštitni faktor, koji ovisno o uvjetima uzgoja iznosi od 28 do 50. Možete ga koristiti samostalno ili kao dodatak mješavinama. Ima jaka protuupalna svojstva te je veoma pogodno za kožu sklonu iritacijama, osipu, ekcemima i lezijama. Ulje lješnjaka je popularan dodatak prirodnim kozmetičkim proizvodima. Cijenjeno je kao zaštita od sunca, jer štiti i od UVA i od UVB zračenja. Brzo se upija, sprječava fotostarenje i štetan utjecaj vanjskih čimbenika. Pogodno je za njegu mješovite do suhe kože. Može se koristiti samostalno ili u mješavinama.
Ulje sjemenki mrkve poboljšava opće stanje kože te joj daje elastičnost. Istovremeno djeluje protiv različitih kožnih tegoba: ekcema, psorijaze, čireva, mjehurića, a ujedno sprečava bore i staračke mrlje. Procijenjeni prirodni SPF varira od 38 do 40. Ulje pšeničnih klica najbolji je prirodni izvor vitamina E, što ga čini izvanrednim za njegu kože. Posebice godi suhoj koži, preporučuje se za prevenciju znakova starenja, dubinsku regeneraciju kože i liječenje iritacija. Može se koristiti čisto ili u mješavinama. Ne smiju ga koristiti jedino osobe alergične na pšenicu.
Minerali za zaštitu od UVA zračenja
Cinkov oksid je prirodni mineral koji učinkovito štiti od UVA zračenja, koji u kombinaciji s uljima daje zaštitu od čitavog spektra sunčevog zračenja. Ima protuupalna svojstva i smatra se sigurnim sastojkom krema za sunčanje. Zbog zabrinutosti u toksičnost nano-čestica cink oksida ili titan dioksida danas se provode istraživanja o apsorpciji kroz kožu i fototoksičnosti nano-čestica u kremama za sunčanje i kozmetici. Titanijev dioksid je prirodni mineral, anorganske je osnove i ne izaziva nikakve štetne pojave na koži.
Pravilna prehrana za zaštitu kože
No, ako ste pobornik korištenja preparata za sunčanje, onda imajte na umu da korištenjem zaštitnih mjera, uporabom sredstava za sunčanje sa zaštitnim faktorom te prikladnim dodatkom prehrani, možete dočekati ljeto bez velike opasnosti za zdravlje kože. Zaštitu kože kroz prehranu možemo započeti i 4 do 6 tjedana prije sunčanja. Preporučuje se unos namirnica koje sadrže betakaroten, kao što su dinja, marelica, lubenica, špinat, rajčica, a dokazano je da unos nutrijenata može zaštititi kožu od oštećenja.
Dodaci prehrani sa betakarotenom, te vitaminima A, C i E te selenom mogu neutralizirati akutne i kronične manifestacije oštećenja kože od sunčanja. Vrlo djelotvoran antioksidans je i astaksantin, prirodni karotenoidni pigment iz algi, kojega je dobro uzimati 4 do 12 tjedana prije sunčanja, u dozi 4 do 10 mg , a dobra je i zaštita od alergije. Najvažnije je da vam hrana bude bogata karotenoidima, koji pripremaju kožu za sunce, i vitaminom C, koji je štiti i obnavlja.
(M.G.)