Na policama naših dućana u ovo doba se može pronaći veliki broj različitih preparata za sunčanje koji variraju u cijeni kao i u kvaliteti. Američki znanstvenik, Nneka Leiba, koji se bavi istraživanjem preparata za sunčanje za nepristranu i neprofitabilnu organizaciju Environmental working group (EWG), zaključio je da od četiri preparata za sunčanje samo jedan zadovoljava kriterije kvalitete i sigurnosti uporabe.
Kad se radi o preparatima za zaštitu od sunca, svaki kupac bi trebao uzeti bilo koji proizvod police bez sumnje u njegovu učinkovitu zaštitu. Zasad, to još uvijek nije moguće iako se radi na povećanju strogoće kontrole takvih preparata.
Retinol i oksibenzon - upitni sastojci u preparatima za sunčanje
Neprofitabilna američka organizacija također je ustvrdila je u svom izvješću kako brojni preparati za sunčanje sadrže sastojke koji mogu naštetiti zdravlju. Najčešće su to retinol palmitat (oblik vitamina A) i oksibenzon. Retinol palmitat dodaje se u proizvode za sunčanje kao stabilizator. Također, ima i ˝anti-ageing˝ efekt koji može učiniti kožu još osjetljivijom na sunce.
Pojedine studije ukazuju na to da retinol palmitat može povećati rizik od raka kože ukoliko se koža nakon primjene izlaže suncu na što naš ugledni toksikolog, prof. dr. sc. Franjo Plavšić, samo odmahuje rukom i kaže: „Točno je da je i obični vitamin A karcinogen kategorije III, što ne znači baš ništa. Za takve tvari ne postoje nikakvi dokazi da stvarno mogu izazvati rak niti kod ljudi niti životinja, ali je na određenim bakterijskim modelima dokazano kako mogu izazvati mutaciju. Danas skoro svaka tvar može pod određenim uvjetima u laboratoriju biti proglašena karcinogenom kategorije III (bolji ili slabiji dokaz o mutagenosti) pa na takve podatke pametan čovjek tek odmahne rukom. Već i sama logika zdravog razuma pokazuje da se ne može raditi o karcinogenosti jer je vitamin A čvrsto vezan u prehranu.“
Anita Galić, mag. pharm., konzultantica za kozmetologiju, u članku objavljenom na portalu Čuvarkuća.com smatra kako s retinolom i njegovim derivatima ipak u trudnoći treba pripaziti te smatra kako: „Retinol i njegovi derivati (retinil-palmitat, retinaldehid) spadaju među najčešće korištene sastojke u anti-age kozmetici, preparatima za depigmentaciju ili za ubrzanu eksfolijaciju kože i unatoč činjenici da ih dermatolozi i kozmetička industrija favoriziraju zbog znanstveno utemeljenog učinka na preuranjeno starenje kože i fotoostarjelu kožu, kao i kod akni, oni imaju visoki rizik za senzitizaciju kože, ali nose rizik od štetnog djelovanja na plod (teratogenost). Naime, ako se retinol i derivati u kremama nalaze u dovoljno visokoj koncentraciji, dolazi do sistemske apsorpcije i tada je rizik po dijete opravdan.“
Uz to magistra Galić smatra kako za vrijeme trudnoće, predostrožnosti radi, treba izbjegavati sve lokalne lijekove ili kozmetiku koja sadrži retinoide, pa čak i retinol.
Što se tiče oksibenzona – radi se o aktivnom sastojku koji se pojavljuje u više od pola preparata za sunčanje. Istraživanja ukazuju na mogućnost da ova kemikalija može oponašati hormon estrogen u tijelu te EWG preporučuje izbjegavanje preparata za sunčanje koja sadrže oksibenzon.
Ugledni dermatolog, Darrell S. Rigel, ujedno i bivši predsjednik Američke Dermatološke Akademije, bavi se istraživanjem preparata za zaštitu od sunca i raka kože. Drži da poticanje ljudi da ne koriste sredstva za zaštitu od sunca zbog rizika za zdravlje nisu opravdane jer veći rizik predstavlja izlaganje suncu bez primjerene zaštite od štetnih UV-zraka.
Uostalom, istraživanja na temelju kojih je zaključeno da se oksibenzon ponaša poput estrogena, provedena su na štakorima, a dozu oksibenzona koju su te pokusne životinje primile čovjek bi mogao doseći tek kad bi svakodnevno cijelo tijelo premazao kremom za zaštitu od sunca i to tijekom 34 godine.
Pacijenti dr. Darrell S. Rigela koji su oboljeli od melanoma nerijetko kao razlog zbog kojeg se nisu štitili od sunca navode štetnost preparata za sunčanje. Brojni liječnici savjetuju kako bi se ovakav izvještaj EWG-a trebao u potpunosti zanemariti jer povećava rizik od raznih bolesti zbog izlaganja suncu bez adekvatne zaštite, a tome u prilog govori i mišljenje naše poznate dermatologinje prof. dr.sc. Mirne Šitum, predsjednice Hrvatskog dermatovenerološkog društva, koja je jednom prilikom izjavila: „Još mi u ordinaciju nije ušao nitko tko je dobio karcinom kože zbog korištenja zaštitnih sredstava za sunčanje, ali su ga dobili mnogi koji se uopće nisu mazali.“
Koji je najsigurniji način izlaganja suncu?
U svoju obranu, EWG naglašava kako ne žele obeshrabriti ljude u korištenju preparata za sunčanje već ih žele upozoriti i objasniti im što točno dobivaju kupnjom određenog proizvoda i koja je njegova pravilna uporaba. Kako bi zaštita od sunca zbilja bila učinkovita i potpuna, ne treba se oslanjati isključivo na kremu za sunčanje. Unatoč tome što ste nanijeli preparat za zaštitu od sunca treba i dalje izbjegavati direktno izlaganje suncu pogotovo oko podneva. Uz zaštitnu kremu, zaštitite najizloženije dijelove tijela i prikladnom odjećom.
Također, za adekvatnu zaštitu potrebno je poštivati upute za korištenje - bitno je da se krema za sunčanje nanosi svaka dva sata i to u određenim količinama. Općenito se savjetuje korištenje preparata za sunčanje na bazi fizikalnih zaštitnih filtera - minerala kao što su cinkov i titanov oksid jer se smatra kako su mnogo sigurniji za zdravlje od kemijskih filtera pa smo pitali prof. Plavšića što kaže na neke članke koji čak i fizikalne filtere poput cinkovog oksida proglašavaju štetnima?
Prof. dr. sc. Plavšić: "Logično je očekivati pred odlazak na more da će se pisati o različitim sredstvima za mazanje kože prije sunčanja. Svake godine se u novinama pojavljuju svakakvi članci, od svibnja do kolovoza. Uglavnom se piše o kremama i uljima, a gluposti se plasiraju u podjednakom broju svake godine. Potpuno je očekivano da će proizvođači takvih sredstava započeti rat protiv konkurencije na sve moguće načine, a posebno je dobro poplašiti buduće korisnike da će dobiti rak ili će na neki drugi način stradati pri korištenju protivnikovog proizvoda.
Logika zdravog razuma vam govori da cink kao esencijalni element nije karcinogen, a doktori vam kažu da je dobro unositi taj metal u organizam. Postoje brojna ozbiljna i kontrolirana istraživanja za regulatorne agencije kako bi se otkrila opasna svojstva pojedinih kemikalija, a nitko od njih ne proglašava ova dva metala karcinogenima. Savjetovao bih vam da se ne obazirete na ovakve čudne članke, ali znam da se neke ljude ne može odgovoriti od zabluda. Najjednostavnije i najsigurnije vam je uopće ne izlaziti na sunce. Noćno kupanje može biti jako zanimljivo, ako je u dobrom društvu.
Možete se vratiti «provjerenom» maslinovom ulju i za mazanje dnevno trošiti po koju bočicu, ali se uz njega javlja problem neugodnih mirisa zbog toga što bakterije uživaju jesti rečeno ulje i onda proizvode svakakve metabolite. Nisam siguran ni kolike zaštitne faktore posjeduje domaće maslinovo ulje. Ostaje vam još i mogućnost da se sunčate ne koristeći nikakva zaštitna sredstva, ali to je posebna umjetnost sunčanja u hladu i to počevši od zime do ljeta. Inače ozbiljne studije tvrde da prekomjerno izlaganje sunčevim zrakama bez zaštite može biti uzrok pojave melanoma. Može i ne mora. Vi sami morate izabrati što vam je činiti. Rizik vam je puno veći kad se sunčate bez zaštite nego uz korištenje bezazlenih ulja ili krema. Imate pravo na svoj izbor, ali bi bilo dobro prije toga razmisliti što je glupost, a što mudrost."
Nadamo se da ste iz ovaga članka uspjeli prikupiti dovoljno informacija koje govore u korist važnosti zaštite prilikom izlaska na sunce te da smo uspjeli otjerati neke sumnje, a ako vas interesira kakvu vrstu zaštite bi vam Naturala.hr preporučila - savjetujemo vam da potražite prirodnu kozmetiku s fizikalnim filterima (cinkov oksid i titan dioksid) i za sebe i za svoju djecu.
Autor: Andrea Šitum
Preuzeto s: Naturala.com