Kreme za sunčanje spadaju među najvažnije kozmetičke proizvode koje bi trebale koristiti svakodnevno. One nas štite od štetnog utjecaja sunčevog zračenja koje može imati katastrofalne posljedice za našu kožu. UVA zrake probijaju površinu naše kože i potiču stvaranje slobodnih radikala, koji ubrzavaju starenje kože i mogu uzrokovati rak.
Fizički i kemijski blokatori
Postoje dvije vrste krema za sunčanje – one s fizičkom i one s kemijskom zaštitom. Kreme s fizičkom zaštitom djeluju tako da stvaraju zaštitni sloj na koži koji odbija UV zrake. Takve se kreme smatraju bezopasnima, a jedan od najpopularnijih spojeva koji odbija sunčeve zrake jest cinkov oksid.
S druge strane, većina krema na tržištu su kemijski blokatori, što znači da sadrže kemikalije koje apsorbiraju UV zrake prije nego uđu u reakciju s našom DNA ili drugim molekulama u koži. Za razliku od spojeva koji djeluju kao fizički blokatori i ostaju na površini kože, ove kemikalije prodiru u našu koži a mogu imati mnoge štetne posljedice.
Kemikalije na koje moraš posebno pripaziti
Od štetnih kemikalija u kremama za sunčanje izdvaja se njih nekoliko za koje se smatra da mogu imati najgore učinke. Većina njih ometa rad endokrinog sustava i proizvodu hormona, dok je kod nekih dokazana povezanost s razvojem raka.
Oksibenzon je spoj koji poboljšava penetraciju krema za sunčanje u kožu. Ova štetna kemikalija ometa rad endokrinog sustava i može umanjiti broj sperme kod muškaraca te uzrokovati razvoj endometrioze kod žena. Također ima negativne učinke na regulaciju ostalih hormona, a također može izazvati iritacije kože i ekceme.
Oktinoksat također poboljšava apsorpciju krema, a kao i oksibenzon ometa rad hormona. Osim toga, ovaj spoj može utjecati i na brže starenje kože a vrlo je štetan za okoliš kada jednom dođe u more.
Oktokrilen je još jedan od štetnih spojeva, čestih u kremama za sunčanje. Umjesto da štiti od štetnog djelovanja slobodnih radikala, ova kemikalija pomaže u njihovoj proizvodnji te može naštetiti puno više nego što štiti. Osim toga, vrlo je štetan za okoliš.
Homosalat je još jedan od sastojaka koji kremama pomaže da se bolje upiju u kožu. On se tada brzo širi po tijelu i ometa normalan rad hormona, a također je povezan s oštećenjima DNA i razvojem raka.
Retinil palmitat je derivat vitamina A koji bi se na koži trebao ponašati kao antioksidans koji štiti od slobodnih radikala. Ovaj je spoj sintetički proizveden iz retinola i palmine kiseline. Kada se izloži sunčevoj svjetlosti raspada se na slobodne radikale, te oštećuje DNA. Ovaj spoj je također povezan s razvojem raka i ubrzanim rastom stanica raka.
Parabeni su prezervativi koji se koriste u mnogim kozmetičkim preparatima, a povezani su i s akutnim i kroničnim oboljenjima. Oni mogu izazvati iritacije kože alergijske reakcije, hormonalnu neravnotežu i razvoj raka, a posebice se povezuje s rakom dojke.
Kakve bi onda kreme trebale koristiti?
Trebale bi koristiti krema čija se zaštita temelji na fizičkom a ne kemijskom blokiranju UV zraka. To su uglavnom proizvodi na bazi cinkovog oksida ili titanijevog oksida koji ne prodiru u kožu već oko nje stvaraju zaštitni sloj od kojeg se sunčeve zrake odbijaju.
Česti sastojci krema za sunčanje koje nisu štetne su i razna biljna ulja. Ova ulja imaju prirodni zaštitni faktor, a osim toga su poznata i po drugim dobrim učincima na zdravlje i ljepotu kože. Neka od njih su ulje sjemenki mrkve, maline, čileanskog lješnjaka, avokada, te kokosovo i maslinovo ulje.
Kreme za sunčanje mogu biti vrlo štetne i imati potpuno suprotne učinke od onih koje bi trebale imati. Zato je bitno znati koji su štetni sastojci a koje proizvode je dobro kupovati