Uzrokuju li šamponi za suho pranje rak? TikTok je pun upozoravajućih videa

U užurbanoj svakodnevici, kada ne stignemo oprati kosu, upravo nam je suhi šampon često brzo i praktično rješenje - no, koliko su zapravo sigurni? Uzrokuju li suhi šamponi rak i jesu li doista toksični kako se sve češće tvrdi na društvenim mrežama? Treba li ih prestati koristiti i postoje li sigurnije alternative? 

RTL Detektor istražio je koliko u tim tvrdnjama ima istine. Provjerili su jesu li suhi šamponi zaista opasni, koje nuspojave mogu imati te jesu li u Hrvatskoj povlačeni s tržišta zbog štetnih kemikalija. Istražili su i što je zapravo benzen, gdje se sve susreće u svakodnevnom životu te u kojim količinama može predstavljati rizik za zdravlje, istraživanje je u cijelosti prenio net.hr. 

Panika na TikTok-u

Društvenim mrežama kruže brojne objave koje tvrde da su suhi šamponi toksični i pozivaju na njihov prestanak korištenja, no ta priča nije nova. Najčešće se pozivaju na 2022. godinu, kada su pojedini brendovi poput Dovea, TRESemméa i Pantenea povučeni s tržišta zbog pronađenog benzena. Iako su neka testiranja pokazala povišene razine tog spoja, povlačenja su se odnosila na određene serije proizvoda, a ne na sve suhe šampone.

Kako zapravo funkcionira šampon za suho pranje

"Kao što im naziv govori, za osvježavanje kose ne treba voda i šampon, nego bočica koja sadrži sitne čestice poput škroba koje na sebe vežu masnoću kose i vlasišta. Kosa onda više nije slijepljena, već dobiva na volumenu i svježini. Obično se koristi između dva pranja pa kosa nije teška nego postaje mirisna, lepršava i može se oblikovati u frizuru", pojašnjava za Detektor doktorica Klaudija Šebetić, specijalistica dermatovenerologije.

Suhi šamponi nisu novost - koriste se već stoljećima, iako u drugačijim oblicima. Od glinenih prahova u Aziji do proizvoda za osvježavanje perika u Europi, evoluirali su u moderne verzije kakve poznajemo danas, razvijene tijekom 20. stoljeća."Suhi šamponi u kojima je bio sastojak benzen bili su štetni za ljudsko zdravlje jer je benzen kancerogena supstanca, to kako je on maknut, oni sada nemaju u sebi kancerogene tvari. Sastojci poput alkohola mogu isušiti vlasište i učiniti kosu lomljivom što može smetati. Mirisi ne moraju svima odgovarati jer su često uzroci kontaktnih alergija", pojašnjava Šebetić.

Ipak, ističe da zasad ne postoje dugoročna istraživanja koja bi jasno pokazala koliko često korištenje suhog šampona može imati negativne posljedice.

Upozorava i na sastav proizvoda - neki nose oznaku '10 free', što znači da ne sadrže niz potencijalno štetnih sastojaka poput parabena, ftalata, talka i formaldehida.

Pexels

Pitanje sigurnosti - upozorenje o benzenu

Problem kod povlačenja suhih šampona bio je povezan s aerosolom, odnosno potisnim plinovima u spreju, zbog čega je Unilever iz predostrožnosti povukao svoje proizvode, ne navodeći točne razine benzena. Time se ponovno otvorilo pitanje sigurnosti aerosola u kozmetici.

Američka Uprava za hranu i lijekove, FDA, poručila je da se ne očekuju štetne posljedice pri razinama koje su pronađene, ali upozorava da dugotrajna izloženost benzenu može biti povezana s leukemijom i drugim vrstama raka. Istodobno, dovela je u pitanje metode laboratorija Valisure, koji je ranije upozoravao na prisutnost benzena u raznim proizvodima.

Što je otkrila inspekcija u Hrvatskoj?

Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za RTL Detektor pojašnjavaju - prema Uredbi Europskog parlamenta i Vijeća o kozmetičkim proizvodima, benzen je zabranjen tvar te se ne smije nalaziti kao sastojak u kozmetičkim proizvodima. Dopuštena je njegova eventualna prisutnost u tragovima kao tehnički neizbježan sastojak kada tijekom tehnološkog procesa proizvodnje zaostane kao rezidualno otapalo, nečistoća ili kontaminant. 

Sanitarna inspekcija je 2024. provela ciljanu kontrolu kozmetičkih proizvoda na hrvatskom tržištu, uključujući i suhe šampone. U nekoliko analiziranih uzoraka utvrđena je prisutnost benzena, ali u vrlo niskim koncentracijama koje se, prema EU regulativi, smatraju dopuštenim tragovima odnosno tehničkom nečistoćom.

Voditeljica Odjela za sigurnost i kvalitetu predmeta opće uporabe Nastavnog zavoda “dr. Andrija Štampar”, Lidija Barušić, pojašnjava da svi kozmetički proizvodi prije stavljanja na tržište moraju proći stručnu procjenu sigurnosti. Iako je benzen zabranjen sastojak, može se pojaviti u tragovima bez rizika za zdravlje, osobito kod aerosola ako sirovine nisu potpuno pročišćene.

Nedoumice u procjeni sigurnosti

To otvara prostor za različita tumačenja jer se, kako ističe Barušić, procjenjivači mogu oslanjati na različite studije i kriterije, što ponekad može rezultirati procjenama koje idu u prilog proizvođačima.

"To često zbunjuje potrošače, slično kao i pitanje olova u ruževima za usne. Iako je olovo zabranjeno kao sastojak, u praksi se u vrlo malim količinama ipak tolerira kao neizbježna nečistoća u ruževima i drugoj dekorativnoj kozmetici, pa se takvi proizvodi i dalje smatraju sukladnima. Razlog tome leži u podrijetlu sirovina, osobito pigmenata, u kojima se tragovi metala ne mogu u potpunosti izbjeći. Kao prihvatljiva vrijednost za takve nečistoće bez posljedica na zdravlje često se navodi granica od 10 mg/kg. Međutim, novija istraživanja i procjene sigurnosti ukazuju na potrebu za strožim pristupom te predlažu niže vrijednosti, u rasponu od dva do pet mg/kg. Ako se to pojednostavi, informacija da ruž sadrži 10 mg/kg olova, dok novije spoznaje govore o najviše pet mg/kg, lako može zvučati zabrinjavajuće jer se radi o duplo većoj vrijednosti", napominje stručnjakinja iz Štampara.

Benzen je, prema međunarodnim zdravstvenim institucijama, klasificiran kao kancerogen za ljude, a kao posljedice korišetnja navode se neke vrste leukemija. "Ako se nađe u gotovom kozmetičkom proizvodu kao onečišćenje, u procjeni sigurnosti nikako ne bismo smjeli uzeti veću vrijednost od 1 mg/kg  (1ppm) kao prihvatljivu", dodaje Barušić.

Ističe i da suhi šamponi imaju svoju svrhu, ali ne mogu zamijeniti klasično pranje kose. Njihova prečesta upotreba može uzrokovati začepljenje vlasišta, iritacije, ali i respiratorne tegobe zbog udisanja sitnih čestica. Zato savjetuje da pri nanošenju suhog šampona izbjegavate udisanje raspršenih čestica te da nakon korištenja obavezno prozračite prostoriju.

Pexels

Što kažu frizeri

"Količina koju ćeš ti staviti recimo svaki treći dan, iako sumnjam da ga se tako često koristi, i dalje mislim da nije toliko štetna. Mislim da je malo vjerojatno da bi to izazvalo rak", kaže frizerka Amela Pejković, pročelnica Sekcije Frizera Udruženja obrtnika grada Zagreba. Ona sama u svakodnevnom životu ne koristi suhi šampon, ali smatra da je eventualni rizik povremenog korištenja nizak.

Istraživanje novozelandskih znanstvenika iz 2025. pokazalo je da benzen u aerosolnim kozmetičkim proizvodima predstavlja mali rizik za javno zdravlje. Procijenjeno je da bi dugotrajna izloženost povećala rizik od raka minimalno - manje od jednog slučaja na 100.000 ljudi.

Suhi šampon nije zamjena za pranje kose

 "Imam vrlo često pacijente koji se tuže na svrbež vlasišta i osjećaj nelagode. No, to ne mora uvijek biti uzrokovano suhim šamponom već i primjenom dugih preparata kao što su to boje za kosu, lakovi pjene i slično. Svaki preparat koji se s kose ne opere i ostaje na vlasištu potencijalno može dovesti do dermatitisa, alergije i iritacije vlasišta", ističe dermatologica Klaudija Šebetić. 

Suhi šampon može se nakupljati na vlasištu ako se kosa ne pere redovito, što s vremenom može oslabiti korijen kose.

"Teoretski gledano pretjerana primjena suhih šampona može rezultirati upalnim procesima na tjemenu i začepljenjem folikula što može oslabiti korijen kose, pa on postaje tanka i slaba. Uporno grebanje vlasišta koje je potaknuto iritacijom suhim šamponom može oštetiti korijen kose i potaknuti ispadanje", pojašnjava Šebetić te zaključuje kako suhi šampon može poslužiti kao brzo rješenje kada nema vremena za pranje kose, ali ne može zamijeniti klasično pranje. 

STRUČNJACI OTKRIVAJU

Koliko često treba prati kosu? Ovaj odgovor mnoge će iznenaditi