Vođena idejom da žene u filantropiji zaslužuju više mjesta, Zaklada Zamah, pokrenula je nagradu Josipa Vancaš - dobrotvorka godine.
Ovom inicijativom žele dugoročno naglasiti važnost i ulogu žena u promicanju dobrotvorstva i djelovanju na promjene u hrvatskom društvu.
- Kako bismo naglasili važnost ženskog doprinosa kroz filantropiju u izgradnji zajednice te podigli svijest u javnosti o ženama koje nesebično pomažu članovima zajednice darujući svoje vrijeme, stručnost i novac, organizirali smo izbor za dodjelu nagrade 'Josipa Vancaš - dobrotvorka godine'. Želimo poduprijeti žene u Hrvatskoj da prepoznatljivije i svjesnije koriste filantropiju za društveni boljitak i položaj žena te omoguće promjene u društvu. Sigurni smo da danas u Hrvatskoj - svuda oko nas - postoje brojne žene rijetke vrijednosti poput Josipe Vancaš, ilirske mamice po kojoj je nagrada dobila ime, žene koje svojim djelima mijenjaju svijet. Pokretanjem inicijative za dodjelu nagrade za dobrotvorku godine o njima želimo javno govoriti, ističe Ivana Zima u ime Zaklade Zamah.
U procesu kandidiranja svatko je mogao predložiti svoju kandidatkinju pomoću obrasca za prijavu. Kandidiranje je završeno 1. studenoga. Proces izbora je javan, a svaki posjetitelj stranice www.dobrotvorka.zamah.hr može dati svoj glas predloženim kandidatkinjama.
Glasanje traje do 11. prosinca, a 16. prosinca održat će se svečana dodjele nagrade i proglašenje dobrotvorke godine u Muzeju Mimara.
Sanja Ešegović, Lucija Josipović, Renata Marđetko, Valerija Novak, Blaženka Petrak, Jadranka Radovanić, Urša Raukar i Suzana Ritz svojim su djelima osigurale status kandidatkinje za nagradu 'Josipa Vancaš - dobrotvorka godine'.
Sanja Ešegović koordinatorica je povjerenika za zaštitu na radu u Sindikatu hrvatskih željeznica. Kandidaturu za dobrotvorku godine zaslužila je zbog svoje spremnosti na slušanje problema radnika, osjećaja za socijalnu pravdu i lijepe riječi za svakoga tko joj se obrati s problemom.
Lucija Josipović voditeljica je odnosa s javnošću i oglašavanja tvrtke Avon za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju. Već je godinama na čelu svih Avonovih humanitarnih akcija i inicijativa. Osim velikih, uglavnom medijski popraćenih akcija (Moja prva mamografija, Breast Cancer Crusade, pomoć Autonomnoj ženskoj kući itd), Lucija svakodnevno pronalazi rješenja za svakoga tko joj se obrati s bilo kakvom potrebom i nevoljom.
Renata Marđetko ostvarila je prije dvije godine svoju želju da u Hrvatsku presadi izvornu englesku ideju o palijativnoj skrbi te je u Kotoribi osnovala udrugu „Pomoć neizlječivima“. Njezin je cilj da svaka ulica u gradu i svako selo imaju po jednog osposobljenog volontera koji će moći kompetentno ući u obitelj teškoga bolesnika i pomoći njemu i njegovoj obitelji u teškoj bolesti.
Valerija Novak predsjednica udruge Medijska tvornica, osmislila je projekt pod nazivom „Snimi ovo“ koji se sastoji od medijske radionice za djecu i mlade iz domova za nezbrinutu djecu grada Zagreba. Svakodnevno potiče i usmjerava druge na davanje potpore djeci i mladima te pridonosi jačanju posebno osjetljive skupine mladih iz domova, posebice mladih djevojaka koje je potrebno dodatno podržati.
Blaženka Petrak pokrenula je u Dugoj Resi lokalnu kampanju za zaštitu građana od industrijskog zagađenja. Građanska inicijativa (kasnije udruga GIDRA) koju je Blaženka pokrenula uspjela je ishoditi nekoliko inspekcijskih nadzora koji su utvrdili kršenja zakona i privremeno zabranili rad tvrtke. Pod Blaženkinim vodstvom GIDRA sada sprema i tužbu protiv državnog tajnika Nikole Ružinskog DORH-u.
Jadranka Radovanić, predsjednica HGK – Split, osnovala je udrugu poslovnih žena Hrvatske – Krug i 16 godina radi na poboljšanju položaja poslovnih žena Hrvatske. Zahvaljujući njezinu radu i nastojanju Hrvatska je jedina zemlja koja ima fond pomoći ženskom poduzetništvu.
Urša Raukar istaknula se u borbi protiv privatnih investitora u Gradu Zagrebu kad se priključila akciji i udruzi Pravo na Grad. Svojim javnim istupima, danonoćnim višemjesečnim dežuranjem i ugrožavanjem osobna fizičkog integriteta postala je zagrebačka heroina aktivnoga građanskog bunta protiv pogodovanja privatnom kapitalu i preimenovanju javnoga prostora u privatni prostor.
Suzana Ritz majka je Luke Ritza, osamnaestogodišnjega zagrebačkog maturanta čija je tragična smrt 2008. godine kao posljedica premlaćivanja na ulici postala simbolom borbe protiv uličnoga nasilja. Aktivno je uključena u rad Savjetovališta Luka Ritz i spremno se odaziva na sve akcije kojima može pridonijeti svojim primjerom, iskustvom i savjetom, duboko i bolno svjesna da njezina sina ništa ne može vratiti, no uvjerena da i malen doprinos i dojmljiv primjer ljubavi, predanosti i nesebična davanja imaju smisla i daju plodove u borbi protiv nasilja.
Sve su one "ženama rijetke vrijednosti", i zaslužuju da njihova djela budu vrednovana.