Starinska imena za dječake
Maksimilijan - ime izvedeno od latinske riječi „maximus” što znači „nаjveći”. Nosili su ga car Svetog Rimskog Carstva Maksimilijan I., zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac, po kome je i zagrebački park Maksimir dobio ime.
Ljudevit - staroslavensko ime izvedeno od –ljud i – vit što znači gospodin, moćnik, a imenu se pripisuju i osobine lukav, jak, uljudan, divan.
Mikula - Ime Mikula je stari hrvatski oblik imena Nikola koji je nekada bio raširen diljem hrvatskih zemalja, o čemu svjedoče i prezimena koja su od njega nastala poput Mikulić i Mikulandrić. Danas je nažalost vrlo rijetko ime. Mikula ili Nikola dolazi od dvije grčke riječi: nike (pobjeda) i laos (narod) i znači „narodni pobjednik“.
Zrin - dolazi od stare hrvatske riječi “zreti” što bi značilo “onaj koji ima oštar pogled”.
Srećko - hrvatsko ime koje je izvedeno od riječi “sreća”, nosi ga oko 500 osoba u Hrvatskoj, a u skrivenom značenju imenu se pripisuje strastvenost, razboritost i karakternost.
Lav - ime koje se davno često davalo u Hrvatskoj, a danas se više koristi u Rusiji, a simbol je ponosa, hrabrosti, muževnosti i snage.
Nebomir - hrvatsko ime koje kao i brojna tradicionalna imena sadrže riječ –mir, prema podacima je često korišteno 1993. godine, no danas ime Nebomir nosi tek nekoliko osoba u našoj zemlji.
Ferdinard - staro njemačko ime nastalo od riječi frithu što znači “zaštita” i nanth što znači “hrabar”, “hrabri zaštitnik”. Posebno često ime na području bivše Austro-Ugarske.
Eugen - dolazi od grčke riječi „eugenés“ što znači „plemenita roda, plemenit“. Nosili su ga slavni hrvatski borac za slobodu, pravaš i revolucionar Eugen Kvaternik te književnik izrazito rodoljubnog svjetonazora Eugen Kumičić.
Grgur - ime grčkoga podrijetla te znači “budan, oprezan”. Ime Grgur nosili su brojni pape, sveci i svećenici pa tako i naš Grgur Ninski, kancelar hrvatskog kraljevskog dvora iz 10. stoljeća, biskup Nina i borac za bogoslužje na hrvatskom jeziku i hrvatskom pismu glagoljici.
