O Festivalu je u utorak na konferenciji za novinare u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO) govorila direktorica i idejna začetnica Festivala Petra Ljevak. Istaknula je kako je ideja bila na nekoliko dana staviti pisanu riječ u središte kulturne i društvene pozornosti grada, ali i pridonijeti stvaranju posebnog ozračja u Zagrebu kakvo se može naći na istaknutim europskim i svjetskim književnim festivalima.
"Cilj je Festivala poticanje čitanja i približavanje autora publici na opušten način koji potiče dijalog te preskače imaginarne granice između autora i publike", kazala je Ljevak. Ideja se rodila prije više od 14 mjeseci kao rezultat iskustava prikupljenih prilikom posjeta raznim međunarodnim festivalima i sajmovima knjiga. U njezinoj viziji, ZBF će postati referentno mjesto na europskoj i svjetskoj literarnoj karti, a Zagreb razviti novu tradiciju da nekoliko dana tijekom svibnja "živi samo za knjigu". Svake godine jedna će država biti partner Festivala, na kojemu će se predstaviti njezina književnost i kultura, a ove godine to su krimići i Švedska. Inicijativi se odazvalo dvadesetak hrvatskih nakladnika, među kojima su Fraktura, Sandorf, Planetopija, Durieux, Profil Knjiga, Šareni dućan, Školska knjiga, VBZ, Veble Commerce i drugi.
Osim promocija svojih izdanja, oni će u sklopu Festivala u MUO-u i na platou ispred njega, pod krilaticom "Kriminalno dobre knjige", tijekom sedam dana u više od četrdeset književnih događanja okupiti više od trideset domaćih i inozemnih autora te ponuditi na prodaju oko pet tisuća naslova po popularnim cijenama.
Uz već najavljenog Jensa Lapidusa, autora hvaljene "Stockholmske trilogije" - "Laka lova" (2006.) i "Nemoj zajebat" (2008.) te upravo prevedenog "Život na visokoj nozi" (2011.); prvi ZBF posjetit će i autor i ilustrator knjiga za djecu Sven Nordqvist, poznati švedski pisac za djecu i omladinu Ulf Stark, politička analitičarka i bivša šefica odjela za protuterorističke aktivnosti Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE) Kristina Ohlsson, autorica popularne krimi trilogije "Unwanted", "Silenced" i "The Disappeared", te slavni spisateljsko-scenaristički duo Roslund & Thunberg, odnosno Anders Roslund i Stefan Thunberg.
"Riječ je o autorima čija popularnost prelazi okvire međunarodne književne scene", kazala je koordinatorica programa Ivana Simić Bodrožić.
ZBF će ugostiti i Ece Temelkuran, istaknutu tursku književnicu, novinarku i političku komentatoricu, koju je zagrebačka publika već imala prilike upoznati u listopadu 2013. u sklopu književnog festivala Europea u Dvorištu, koji također organizira Naklada Ljevak.
Tada je predstavila hrvatski prijevod svoje knjige "Planina boli: s onu stranu tursko-armenskog sukoba", a na ZBF-u će predstaviti svoj najnoviji roman objavljen u izadnju Naklade Ljevak "Žene koje pušu u čvorove" u prijevodu Anđelka Vlašića.
Domaći autori, Balkan noir i dječja književnost
Osim što će u svojem glavnom programu ugostiti neka od najjačih švedskih imena kriminalističkog žanra, ZBF će predstaviti i domaće autore, s posebnim naglaskom na one iz nove biblioteke Balkan Noir, a bit će dodijeljena i 75 tisuća kuna vrijedna nagrada za najpopularniji roman godine iz te biblioteke.
Biblioteku koja objavljuje kriminalističke romane iz pera hrvatskih i regionalnih autora pokrenuo je prošlog ljeta 24sata u suradnji s nekoliko velikih izdavača – Algoritmom, Nakladom Ljevak, V.B.Z.-om, Frakturom i Mozaik knjigom. Do sada je objavljeno osam romana.
Glavni urednik 24sata i Expressa Goran Gavranović istaknuo je kako je cilj bio popularizirati hrvatske i regionalne pisce, ali i pružiti književnicima medijsku podršku te im time otvoriti veliki medijski prostor.
"Također smo željeli nagraditi onoga pisca kojeg publika proglasi najboljim. Online glasovanje za nagradu završava 15. svibnja, a dodjela će biti 22. svibnja u sklopu Festivala", kazao je Gavranović.
Član programskog odbora i glavni urednik Sandorfa Ivan Sršen najavio je projekt "Zagreb noir", koji je dio velikog svjetskog projekta koji je pokrenuo američki izdavač Akashic Books i koji donosi 'noir' priče domaćih autora. Knjiga je dio Durieux noir biblioteke, a bit će dio dvaju tematskih večeri u sklopu Festivala.
Dio programa bit će posvećen najzanimljivijim ostvarenjima domaćih autora nevezanih za žanr, dok će recentna hrvatska produkcija biti predstavljena kroz premijerne promocije relevantnih i aktualnih izdanja hrvatskih izdavača objavljenih u prvih pet mjeseci ove godine.
"Bilo nam je posebno važno bilo predstaviti i jaka imena domaće književne scene koja će tu promovirati svoja najnovija ostvarenja", kazala je Simić Bodrožić.
Merita Arslani, Teofil Pančić, Želimir Periš, Darko Macan, Goran Tribuson, Nada Gašić, Pero Kvesić, Edo Popović, Drago Hedl, Robert Perišić samo su neki od tridesetak domaćih autora koji će sudjelovati u festivalskim promocijama.
Jedan od naglasaka Festivala je na integraciji djece i mladih u kulturni život društva, a poseban program posvećen predstavljanju dječje literature uključuje brojna književna događanja i radionice Udruge RODA usmjerene na poticanje čitanja i kreativnog izražavanja.
"Riječ je o programu koji će kroz kombinaciju predstavljanja gostiju iz Švedske i radionice vezane uz njihovu tematiku nastojati ne samo približiti knjigu djeci već i njihovim roditeljima, te roditelje naučiti kako odabirati knjige koje se sviđaju njihovoj djeci, a ne njima", kazala je Mihaela Marija Perković iz Udruge RODA.
S djecom će se pričati o nizu tema, a već postoji i lista čekanja djece koja bi se htjela upoznati sa Svenom Nordquistom, napomenula je.
Strani i domaći književni gosti sudjelovat će u tribinama koje će propitivati važna pitanja vezana uz temu Festivala – kriminalistički roman nekad i danas, zašto je to danas najpopularniji žanr, propitkivanje razloga popularnosti, refleksija sustava u kojem živimo, što je to kriminal i slično.
Ideja je Festivala književnost učiniti sastavnim dijelom društvenog života, pa tako literarni program prati i bogat popratni glazbeni i lounge program, na prodajnim štandovima ispred i unutar MUO-a bit će ponuđeno preko pet tisuća naslova, a posjetitelji će se moći opustiti i uz prigodnu gastronomsku ponudu.
Foto: Goran Radosavljević