"Al tiho! Kakva svjetlost prodire kroz onaj prozor tamo? To je istok, a Julija je sunce", riječi su iz svima dobro znane tragedije koja govori o zabranjenoj ljubavi mladića i djevojke, a koje Romeo govori svojoj voljenoj Juliji. "Romeo i Julija" bila je i ostala jedna od najpoznatijih tragedija Williama Shakespearea, kao i jedna od najpoznatijih ljubavnih priča svih vremena.
Izašla je iz Shakespeareova pera davne 1595. na samom početku njegove karijere kao dramskog pisca, a smatra se kako je iste godine na današnji dan prvi put izvedena kao predstava. Shakespeare je inspiraciju uzeo iz priče Arthura Brookea, "Tragična historija Romea i Julije" iz 1562. godine, a koja je nastala na temelju novele talijanskog pisca Masuccioa Salernitana pod nazivom "Mariotto i Giannozza", napisane 1476. godine.
"Romeo i Julija" priča je o sjajnoj, neiscrpnoj, dubokoj i veličanstvenoj ljubavi dvoje mladih koja je osuđena na propast. Radnja je smještena u romantičnom talijanskom gradu Veroni, a prati dvije suparničke veronske obitelji - Capuleti i Montecchi. Mladi Romeo Montecchi upoznaje Juliju Capuleti i na prvi pogled se zaljubi u nju, kao i ona njega. Već idućeg dana planirali su se vjenčati, no Romeov pokušaj zaustavljanja ulične borbe doveo je do smrti Julijinog rođaka Tibalta, zbog čega je Romeo protjeran.
U pokušaju da se ponovno ujedini s Romeom, Julija uz pomoć fratra lažira vlastitu smrt. No poruka o lažnoj smrti ne uspijeva doći do Romea, koji si, vjerujući da je Julija mrtva, oduzima život u njezinoj grobnici. Julija se probudi, a kada ugleda Romeovo mrtvo tijelo pored sebe, uzima njegov bodež i oduzme si život. Nesretan kraj doveo je do toga da se dvije suparničke obitelji konačno pomire. Romeovo i Julijino samoubojstvo je posljednji izraz njihove ljubavi, a upravo zbog njihovog tragičnog kraja ova je priča dobila na popularnosti. Danas, 426 godina kasnije, tragove ove priče viđamo posvuda - od Verone, koju je ova priča itekako proslavila, pa sve do brojnih ekranizacija ove nezaboravne tragedije.
Verona i Julijina kuća
Talijanski grad Verona je, upravo zahvaljujući Shakespeareu i njegovoj tragediji, danas svima znan kao grad ljubavi i jedan od najromantičnijih gradova na svijetu. Ljudi diljem svijeta iz godine u godinu ponovno dolaze u ovaj prekrasan grad kako bi odali počast neraskidivoj ljubavi Romea i Julije, čija je priča postala simbol grada, a među najposjećenijim znamenitostima ovog grada svakako je Julijina kuća.
I iako nema stvarnih dokaza da je Julija Capuleti postojala, a kamoli živjela u kući koja se naziva njezinom kućom, milijuni ljudi diljem svijeta slave ju kao božicu ljubavi, fotografiraju se pored njezinog kipa, penju se na balkon ispod kojeg joj se udvarao Romeo. U kući je nekoć živjela obitelj Cappello, imena sličnog talijanskoj verziji Capelletti, a kuća potječe iz 13. stoljeća, iako je poznati balkon dodan tek u 20. stoljeću. U dvorištu se nalazi kip Julije, s kojim se posjetitelji često fotografiraju tako da ga prime za desnu dojku, kako bi imali sreće u ljubavi.
Iako je većina svega u ovoj kući fikcija, emocije koje ljude privlače u nju su stvarne. Zidovi ispod balkona u potpunosti su prekriveni crtanim grafitima i bilješkama posjetitelja koji traže savjete u ljubavi - bilješke i pisma govore o njihovoj prošlosti, njihovim problemima i nadama u budućnost. A upravo je običaj ostavljanja pisama Juliji nadahnuo jednako romantičan holivudski film "Pisma Juliji", koji je samo jedna od mnogih ekranizacija ove romantične i nesretne ljubavne priče.
Poznate filmske ekranizacije
Od modernih verzija koje prate istu priču, pa sve do pomalo izmijenjenih verzija, prisjetile smo se nekih ekranizacija ove nezaboravne ljubavne priče.