USUSRET USKRSU

Zašto je Velika subota poseban dan za svakog vjernika? Dan tišine i iščekivanja

To je vrijeme tišine, promišljanja i iščekivanja, dan kada Crkva časti Krista u grobu, pripremajući se za proslavu Njegovog uskrsnuća

aaron-burden-ia0Zxx_sDr8-unsplash.jpg
Foto: Unsplash
VOYO logo

Velika subota, dan koji nadilazi tugu Velikog petka i njavljuje radost Uskrsa, zauzima jedinstveno mjesto u liturgijskoj godini i srcima vjernika. Poznata i kao Sveta subota ili, u nekim tradicijama, Subota svjetlosti ili Velika subota, ona je posljednji dan Svetog tjedna. To je vrijeme tišine, promišljanja i iščekivanja, dan kada Crkva časti Krista u grobu, pripremajući se za proslavu Njegovog uskrsnuća.

Na Veliku subotu crkve su tihe. Zvona ne zvone, oltari su ogoljeni, a sveta misa se ne slavi sve do večernjeg Vazmenog bdijenja. Ova tišina nije praznina, već ispunjeno iščekivanje. Vjernici se spominju dana kada je Isusovo tijelo počivalo u grobu nakon raspeća. To je dan duboke sabranosti i molitve, vrijeme za promišljanje o Kristovoj žrtvi, silasku nad pakao.

Vazmeno trodnevlje i bdijenje

Vazmeno trodnevlje je središnji i najsvetiji dio crkvene godine, koji obuhvaća tri dana u kojima Katolička Crkva slavi muku, smrt i uskrsnuće Isusa Krista. Počinje na Veliki četvrtak navečer, a završava na uskrsnu nedjelju navečer.

Navečer, tišina ustupa mjesto svečanom Vazmenom bdijenju. Slavlje započinje paljenjem uskrsne svijeće, simbolom Krista, koja se unosi u zamračenu crkvu. Svjetlost se prenosi među vjernicima, a slijedi čitanje biblijskih tekstova, slavljenje slave i radosti Uskrsnuća, te – za mnoge – krštenje odraslih i obnova krsnih obećanja.

Velika subota tako simbolično spaja kraj tame Velikog petka s početkom svjetlosti Uskrsa, kroz liturgiju i narodne običaje koji slave novi život i nadu.

Pisanice i blagoslov hrane

Jedan od najpoznatijih običaja je bojanje uskrsnih jaja. Tradicija potječe iz vremena kada se jaja nisu konzumirala za vrijeme korizme, pa su se do Uskrsa nakupljala. Bojanje može biti umjetničko izražavanje – od korištenja prirodnih boja (cikla, kopriva, ljuske luka) do ukrašavanja naljepnicama ili voskom.

U mnogim krajevima, uključujući i Hrvatsku, održava se blagoslov hrane. U crkvu se donose košarice s jajima, šunkom, hrenom, kruhom i kolačima. Blagoslovljena hrana postaje središnji dio uskrsnog doručka.