Stonehenge čine uspravni divovski kameni blokovi megaliti, poredani u dva kruga u Salisburyjskoj ravnici u engleskoj grofoviji Wiltshire, približno 13 kilometara sjeverozapadno od grada Salisburya.
Stijene kamenoga grada još skrivaju u sebi tajnu svoga nastajanja.
Kameni obruč je širok 105 metara, a pojedine stijene su postavljene na onim dijelovima horizonta na kojima sunce i mjesec izlaze i zalaze na svojim putanjama nebom. Izvorno je u krugu podignuto 30 kamenih stupova, na koje su još dodani „nadvratci“. Tako dva stupa s gredom na njima tvore luk zvan trilithon. Od izvornih 30 danas stoji još 17 stupova i 6 "nadvrataka". Čitav hram ima oblik potkove s otvorom na sjeveroistoku.
Stonehenge je, po svemu sudeći, hram posvećen nebu, precizni astronomski opsevatorij - stijene su postavljene tako da se u odnosu na pad sunčeve svjetlosti iz njih mogu izračunavati kalendari. Prolazi između stijena su postavljeni tako da pokazuju kako sunce i mjesec tijekom cijele godine izlaze i zalaze. Graditelji kamenoga grada posjedovali su znanja iz pitagorijanske matematike, premda su živjeli najmanje oko 1500 godina prije slavnoga Grka.
Ljetni solsticij u hramu Sunca
Tradicionalno svake godine na ljetni solsticij Stonehenge posjeti preko 35.000 posjetitelja kako bi se divili izlasku sunca na ovom drevnom mjestu. Ove godine bilo ih je oko 36.500, a parkiralište je bilo puno već 2 sata prije zore. Tijekom ljetnog solsticija iz svetog se kruga promatra izlazak sunca, kad prve sunčeve zrake između stećaka obasjavaju samo središte hrama.
Ni danas nije poznato kako su zagonetni graditelji Stonehengea dovukli nekokliko tona teške kamene blokove do ovog mjesta, niti zbog čega su napravili ovako impresivan hram.
Davorin Zorko
Foto:
sxc.hu
www.efestivals.co.uk