Biljke koje rastu u vodi nazivaju se još i vodene biljke a česte su u našim krajevima. Takve vodene biljke nastanjuju jezera, močvare i rijeke, a lopoč i lokvanj samo su dio njih.
Naučimo kakve su to biljke koje rastu u vodi i po čemu su vodene biljke poznate.
Mnoge biljke koje rastu u vodi plutaju pa im je život nekako "olakšan". I promjene temperature su manje izražene nego u zraku. Sve su to stvari koje im olakšavaju boravak u takvom staništu.
No i biljke koje rastu u vodi trebaju kisik za život pa im je problem otežano disanje.
Posebno je ugrožen korijen biljke koja raste u vodi jer potopljen stalno, a samo cvjetovi moraju biti na suhom kako bi ih kukci ili vjetar mogli oprašiti.
Stoga sve biljke koje rastu u vodi moraju biti čvrste i elastične da ih ne bi odnijela struja i da bi u takvim uvjetima preživjele.
Stabljike su im često šuplje pa tako dobivaju na plovnosti te im je omogućen protok zraka i kisika u dijelove biljke pod vodom.
Najpoznatije biljke koje rastu u vodi su plutajuće ukorijenjene biljke koje često imaju velike okrugle listove poput onog u bijelog lopoča (Nymphaea alba) ili lokvanja (Nuphar lutea) Plitki ribnjaci i močvare ljeti doslovno požute od cvjetova plavuna (Nymphoides peltata).
Tu je i vodena paprat (Salvinia natans), vrlo zanimljiva biljka jer, koliko god se trudili, njene je listove nemoguće potopiti jer se odmah poput uronjene lopte odmah vraćaju na površinu.
Mješinka (Utricularia vulgaris) biljka koja živi slobodno u vodi.
Uz rub vodenih površina rastu biljke koje su ukorijenjene u vodi, ali im stabljika viri u zrak. To su emergentne biljke. Najpoznatije su trska (Phragmites australis) i rogoz (Typha latifolia).
Za kraj spomenuti ćemo još i biljke koje rastu u vodi ali su prilagođene i za život na kopnu. Takve su kaljužnica, žuta perunika, dvornici, vrbica, te neke trave. Ove biljke također mogu biti potpuno pod vodom i tako živjeti neko vrijeme.