Današnje korištenje računala, pametnog telefona ili tableta u velikoj se mjeri odnosi na pristup internet sadržaju, preuzimanju sadržaja i raznim oblicima komuniciranja s vanjskim svijetom uz pomoć routera ili drugog pristupnog uređaja. Brzina interneta je ključna za ugodno korištenje modernih uređaja. Osvrnut ćemo se malo na tu temu.
U Hrvatskoj brojimo blizu 1,5 milijuna priključaka širokopojasnog pristupa internetu, što nije mali broj, ali se očekuje porast. Uz porast priključaka prema internetu, svi postojeći, ali i novi korisnici očekuju i povećanje brzine pristupa kao i stabilnost povezivanja. Brzina interneta varira, i ovisi o značajnom broju drugih faktora. Pokušat ćemo pojasniti što sve može da ima utjecaja na brzinu interneta, stabilnost konekcije i kako se mjeri brzina interneta.
Prisjetit ćemo se vremena prije 20 i više godina, kada smo se na Internet spajali uz pomoć "dial-up" modema preko bakrene telefonske žice. Tada smo bili zadovoljni puno nižim brzinama, pa će se, sigurni smo u to, neki od vas rado prisjetiti zvuka analognog modema koji se spaja na Internet.
Tadašnje brzine iznosile su 9.6 kbit/s, 14.4 kbit/s, pa kasnije 28.8 kbit/s, 33.6 kbit/s što se ne može uspoređivati s brzinama koje imamo danas. Naravno, ne mogu se uspoređivati ni sadržaji koje smo koristili u to vrijeme i danas. Kako je rasla brzina pristupa Internetu, tako je rasla i kvaliteta online sadržaja pogotovo fotografija i videa.
Danas se korisnici znaju žaliti na isporučene brzine, budući da mjerenjem preko raznih alata ne postižu brzine koje su ugovorili s davateljem usluge. No, tu ima više faktora koji utječu na brzinu, pogotovo na brzinu kućne WiFI mreže koju većina nas koristi u vlastitom domu.
Deklarirana, odnosno ugovorena brzina je zapravo propusnost linije koju je davatelj usluge dužan isporučiti do točke demarkacije koja je većinom definirana Ugovorom o korištenju usluga ili u Uvjetima korištenja. Da ne ulazimo previše u tehničku definiciju i pojmovnik, točka demarkacije odnosi se na dio opreme koja je od strane davatelja usluge isporučena korisniku usluge, dakle ne na krajnje korisničke uređaje na kojima se zapravo konzumiraju svi sadržaji.
Najveći izazov operaterima danas predstavlja onaj dio iza spomenute točke demarkacije, a to je način povezivanja krajnjih korisničkih uređaja „na Internet“. Način koji većina koristi jest bežični pristup, mnogima znana kao WiFi mreža. Kada je medij prijenosa bežični tu se jednim velikim dijelom gubi mogućnost kontrole jer je tehnički teže osigurati kvalitetnu povezanost između korisničkog uređaja i opreme koja je postavljena, pogotovo kad se radi o kućnim instalacijama i objektima koji nisu i ne mogu biti u nadležnosti operatera. No, postoji tu još niz faktora koji mogu utjecati na kvalitetu i stabilnost veze između korisničkog uređaja i sadržaja koji se konzumira.
Za mjerenje brzine danas većina nas koristi Ookla Speedtest, najpoznatiji alat za mjerenje brzine Interneta. Osim na samoj web adresi: www.speedtest.net, njihov alat možete instalirati i na druge uređaje budući da su dostupne verzije za: Android, iOS, Windows, Mac, ekstenzija za preglednik Chrome, itd.
Saznajte brzinu interneta koju imate na vašoj lokaciji. Brzina interneta lako se može provjeriti, kao i procesi koji možda guše brzinu već na vašem PC-u.