U listopadu 1492. godine Christopher Columbo je stupio na tlo Novog svijeta, a ondje se susreo s nepoznatom biljkom – kukuruzom. Columbo je biljku donio natrag u Europu i od onda kukuruz je nezaobilazan dio naše prehrane. Kukuruz je, osim po hranjivosti, vrijedan i po svojoj raznovrsnosti jer ga se osim kao povrće može konzumirati i kao žitaricu u obliku kukuruzne kaše.
S dolaskom kukuruza i time kukuruzne krupice u Europu, Talijani su palentu, koja se spravlja od kukuruzne krupice ili brašna kuhanog u vodi, usvojili kao svoje tradicionalno jelo. Italija se sastoji od 20 regija od kojih svaka ima svoje tradicije, dijalekte i naravno kulinarsku tradiciju, a u svijetu je najpoznatija kao domovina tjestenina i pizze. No ako putujete od sjevera prema jugu zemlje možete isprobati zanimljiva lokalna jela.
Nezaobilazna je palenta čija raznovrsnost nudi Talijanima, a i svima drugima, mogućnost posluživanja na mnogo načina. Ipak kod njih je najpoznatija palenta servirana u drvenoj posudi sa kobasicama i parmezanom, jelo koje je tokom jeseni i zime nezaobilazno.
Kako su Talijani ljubitelji dobre kuhinje, osmislili su mnogo recepata sa jednim od svojih omiljenih priloga. Danas je poslužuju s umakom od paradajza, gljivama, sirom, ribom ili dinstanim povrćem. Palenta se uistinu slaže sa gotovo svakim glavnim jelom.
Palenta kao prilog
Sastojci:
Za 4 osobe:
50 dag kukuruznog brašna
2 l vode
5 dag maslaca
2 žlice ribanog parmezana
Priprema:
Vodu posoliti, dodati maslac i staviti da prokuha. Kad voda provrije, postupno sipati kukuruzno brašno, stalno miješajući. Paziti da se ne stvaraju grudice. Palentu kuhati otprilike jedan sat, stalno miješajući.
Palenta se može spraviti i od kukuruzne krupice, tada je vrijeme kuhanja uvelike smanjeno, posebno ako se kupi ona vrsta krupice za koju je potrebno tek nekih 5 minuta.
Nutritivne karakteristike palente
Palenta je nutritivno vrijedna namirnica koja pritom ne opterećuje organizam suvišnim kalorijama, pišu Iva Alebić, dipl. ing. i Darija Vranešić, dipl. ing. te dodaju kako 60 g kuhane palente (otprilike jedno serviranje) sadrži svega 44 kcal, 2 g masti, pri čemu prevladavaju višestruko i jednostruko nezasićene masnoće, i 44 g ugljikohidrata. Kalorijska vrijednost palente uvelike ovisi i o sastojcima koji joj se dodaju, primjerice, dodatak samo 20 grama maslaca, podiže kalorijsku vrijednost palente na 370, pri čemu se sadržaj masnoća povećava za otprilike 15 g.
Palenta sadrži beta karoten, provitamin A, a ujedno je vrlo dobar izvor tiamina (vitamina B1) te je dobar izvor mnogih drugih vitamina i minerala, uključujući vitamin B5, folnu kiselinu, niacin, vitamin C, fosfor, kalij i magnezij.
Palenta, žganci, pura, bota, jaglji...
I kod nas je palenta već više od 5 stoljeća važan dio prehrane. Ovisno o dijelu zemlje razlikuju se i nazivi: bota, polenta, prpa, pulenta, pura, žganci, jaglji...samo su neki od naziva. Poslužuje se na različite načine, gušća ili rjeđa, sa zeljem i suhim mesom, čvarcima, šalšom od rajčice, kao prilog brudetima, divljači i mesu u umaku ili naprosto s vrhnjem ili mlijekom. Ona se može se pripremiti i kao desert (sa mlijekom i šećerom ili kukuruzna zlevanka –ukusan kolač popularan u sjevernim dijelovima Hrvatske)
Kukuruzna zlevanka sa sirom
Sastojci:
300 g kravljeg sira
4 dl kiselog vrhnja
100 g šećera
4 jaja
200 g kukuruzne krupice
10 g vanilin šećera
1 žlica maslaca
korica limuna
prstohvat soli
Priprema:
U posudi izmješajte sir, vrhnje i jaja. Dodajte šećer, vanilin šećer, koricu limuna i sol te na kraju umješajte kukuruznu krupicu. Lim za pečenje premažemo maslacem i pobrašnimo te ulijemo smjesu zlevanke. Po želji možete još malo zaliti vrhnjem i pošećeriti. Peći stavljamo u prethodno zagrijanu pećnicu na srednju razinu na 170°C oko 50 minuta.
