Priča o paprenjaku priča je o Magdi iz čuvena "Zlatareva zlata", ali i o jednoj suvremenoj poduzetnici, Sanji Opačak, koju je upravo taj ženski lik iz Šenoina povijesna romana nadahnuo za ideju o paprenjaku kao tradicionalnom hrvatskom kolaču. Projekt, u koji je krenula prije deset godina, uspješno se nametnuo zahtjevnom tržištu, prerastao u brand "aromatičnog kolača s kojim dobijete i priču".
Recept za paprenjak
Paprenjaci se mijese se i peku u malom proizvodnom pogonu na zagrebačkom Žitnjaku, na specijalno izrađenim strojevima koje je sama osmislila. Originalan recept za kolač, iako će svatko najprije pomisliti kako je riječ o posebnoj tajni, naizgled je jednostavan. Sanja Opačak preuzela ga je iz stare kuharice, knjige recepata svoje bake i mame. Glavni sastojci su med i orasi. Nema dodataka, aditiva. Paprenjaci su posebni po tome što se u njih stavlja dosta začina, kao što su papar, muškatni oraščić, orašac, cimet. Umjesto svinjske masti, koja se koristi u izvornoj recepturi, za kolač se, prilagođeno navikama kupaca te zahtjevima tržišta, koristi masnoća biljnog porijekla. Trajnost paprenjaka je 60 dana.
Suvenir Zagreba i Hrvatske
Kvalitetu paprenjaka nagradila je Hrvatska gospodarska komora, dodijelivši mu priznanje kao jednom od izvornih hrvatskih proizvoda. Dobio je i nagradu Hrvatskog oglasnog zbora za najbolji vizualni identitet specifičnog proizvoda. Hrvatska turistička zajednica promovirala ga je kao novi, originalan suvenir Hrvatske i Zagreba. Paprenjak je specifičan po pravokutnom obliku i reljefu s folklornim motivima. Prepoznatljiv je i po tome što ima ekološku i iznimno kvalitetno dizajniranu ambalažu, koju potpisuje višestruko nagrađivani dizajnerski studio Bruketa Žinić. Cijeli projekt "Paprenjak tradicionalni hrvatski kolač" zaštićen je i u Zavodu za zaštitu intelektualnog vlasništva u Zagrebu
Spoj tradicije i modernog dizajna
Paprenjak je jedinstvenog okusa. Mnoge će podsjetiti na djetinjstvo, na miris koji se širio toplom bakinom kuhinjom. Na Slavoniju, gdje se od davnina pripravlja u posebnim drvenim kalupima. Te su kalupe, čiji se oblik i namjena od davnina ne mijenjaju, od propadanja očuvali masnoća i brašno. S kalupom je gotovo ako ga perete vodom, treba ga istrljati brašnom – otkriva Sanja Opačak jednu od malih, ali važnih tajni slavonskih domaćica.
(M.G.)