Biovega je predstavila ekološki beskvasni kruh s prvog hrvatskog ekološkog imanja Zrno koji se nalazi u ekskluzivnoj ponudi zagrebačkih bio&bio trgovina. Ovaj je kruh originalna ideja Zlatka Pejića, stručnjaka za prirodne stilove življenja, a razvijao ga je slijedeći mediteransku, japansku, talijansku i francusku tradiciju. Na ekoimanju Zrno provode se sve faze – od polja do stola – jer se tamo uzgajaju žitarice za kruh, no isto tako i melju u malenom mlinu i u proizvodnji se koristi uvijek svježe brašno. Na hrvatskom tržištu predstavlja potpuni novitet, a namijenjen je širokom krugu potrošača, ljubiteljima domaćeg, izvornog okusa. U svijetu ovakav beskvasni kruh ili kruh na bazi kiselog tijesta nazivaju „surdough bread“.
„Najbitnije je kako se čovjek ponaša kad priprema kruh. Tom procesu treba pristupiti s puno nježnosti, strpljivosti i jasnom vizijom o tome što želimo napraviti. Za prirodni kruh nikad se ne zna kako će ispasti, ali on se prilagođava. U našem kruhu nema umjetnih bojila, pojačivača okusa, šećera. Mi nudimo samo brašno, vodu i sol. Čistu prirodu“, rekao je Zlatko Pejić na predstavljanju beskvasnog ekološkog kruha u Zagrebu.
Predstavljeno je šest vrsta kruha; Kayu s kuhanom rižom i dodacima zobenih pahuljica i sjemenki, Kruh 5 žitarica, Kruh Polenta, Ciabatta i ciabatta peciva, Seoski kruh i Tahini kruh. Napravljeni su isključivo od ekoloških sastojaka, s čistom izvorskom vodom, a potrebno ih je čuvati u platnenim vrećicama. Za razliku od ostalih kvasnih vrsta kruha, ovaj kruh višednevnim stajanjem dobiva, a ne gubi na vrijednosti i okusu. Za njegovu proizvodnju potrebno je čak od 12 do 24 sata, a korištenje fermentirane baze, odnosno startera umjesto kvasca još je jedna od posebnosti samog načina proizvodnje.
Od svih spomenutih izdvaja se Tahini kruh spravljen od integralnog brašna i sezamovog maslaca koji se isto tako radi na imanju jer za pripremu kruha potreban je potpuno svježi maslac. Još jednu zanimljivost nudi i Seoski kruh u kojem se nalaze svježe isklijale klice što se po prvi put nudi na hrvatskom tržištu.
Važno je naglasiti da je glikemijski index ovih vrsta kruha 68 dok se kod konvencionalnog kruha ta brojka kreće čak i do vrijednosti 100. Prema riječima Zlatka Pejića, u kreiranju navedenih vrsta kruha, želja im je bila doseći sve atribucije kvalitete istaknute u suvremenim znanstvenim istraživanjima kad je u pitanju zdravstvena ispravnost namirnice, a osobito njezin ljekovit utjecaj na zdravlje čovjeka.
Prema riječima članice Uprave Biovege Žane Hinek, Kayu kruh koji Zagrepčani mogu odnedavno pronaći u bio&bio trgovinama, apsolutni je favorit među kupcima, no vlada veliki interes i za sve ostale vrste. Budući da je trenutačno kapacitet proizvodnje ovog kruha ograničen, može ga se kupiti samo u zagrebačkim bio&bio trgovinama, no vrlo skoro moći će ga se pronaći i u bio&bio trgovinama u Splitu, Rijeci, Osijeku, Dubrovniku, Varaždinu i Puli.
Tajana Tretnjak