Na jeziku cvijeća, magnolija se smatra simbolom dostojanstva i upornosti, plemenitosti te neusporedive ljepote. Ova drevna biljka ukras je mnogih gradskih parkova, a u njoj najviše uživamo u proljeće.
Listopadna cvjetnica iz obitelji Magnoliaceae, potječe iz jugoistočne Azije i Sjeverne Amerike, a ne čudi da se proširila po cijelom svijetu. Magnolija dolazi u više od 200 vrsta različitih boja, veličine i oblika.
Miss fotogeničnosti
Najpoznatija vrsta ove biljke vrsne ljepote svakako je tako zvana soulangeova magnolija koju krase bujni bijelo- ružičasti cvjetovi. Ova biljka visine do deset metara, s promjerom krošnje od čak 5 metara česti je ukras gradova, a iznimka nije ni Zagreb. Cvjeta u rano proljeće, a vjetar joj ne može naškoditi.
Zagrepčani i oni koji posjete naš glavni grad imaju prilike u njoj uživati svakog proljeća na poznatom Tomislavcu, Trgu kralja Tomislava. Teško je odoljeti i ne upotrijebiti je kao idealnu kulisu za fotografiranje pa se ovaj rascvjetali zagrebački prizor ovih dana često viđa na društvenim mrežama.
Osim što su lijepi, cvjetovi šire i blagi ugodni miris pa je magnolija poznata i kao sastojak u parfemskoj industriji. Također se sve više istražuje njezina kora koja ima ljekovita svojstva i postala je sastojak raznih kozmetičkih i zdravstvenih proizvoda.
Ako želiš da i tvoje dvorište privlači poglede i uzdahe zadivljenih prolaznika, magnolija je biljka za tebe. Evo što sve trebaš znati prije no što uz svoju kuću posadiš ovu krasoticu:
Uzgoj
Iskreno, uzgoj magnolije nije sasvim jednostavan, ali se isplati - jer rezultat je čaroban. Prirodno, magnolija je šumska biljka pa najviše voli šumski tip tla. Vrsta koja se može uzgajati na vapnenim tlima je Magnolia kobus. Sade se na suncu ili u laganoj sjeni, ali trebaju biti zaštićene od mraza i snažnog vjetra, iako su uglavom prilično otporne na hladnoću. Pravo vrijeme za sadnju je travanj, a ne treba je postaviti previše duboko jer joj se korijen zakorjenjuje u površinskom sloju tla.
Botaničari napominju kako je preduboka sadnja glavni je razlog zašto magnolije ne uspijevaju. Važno je zalijevati je redovito, osobito za sušnih razdoblja. Spomenuta soulangeova magnolija dobar je izbor ako nemaš puno iskustva sa sadnjom i uzgojem vanjskih biljaka jer je najjednostavnija za održavanje, a i manje ju smeta vjetrovito vrijeme, karakteristično za rano proljeće.
Rezidba
Magnolija nije biljka koju treba puno orezivati, a oporavlja se lako i brzo. Ipak, moraš znati kako su magnolije prilično podložne infekcijama i ako primijetiš ranu veću od 12 mm u promjeru, upotrijebi specijalno sredstvo za premazivanje rana drveću.
Raskoš proljeća u tvom domu
A osim za dvorište, magnolija je i savršen ukras za tvoj dom - u obliku grana koje možeš staviti u veliku vazu. Naravno, nećeš po gradu trgati grane ove divne biljke, nego ćeš ih potražiti u cvjećarnicama ili concept store trgovinama.
Najbolje je nabaviti grane s pupoljcima koje tek trebaju procvjetati jer će u tom obliku tvoja trendi dekoracija za proljeće trajati najduže. Kombinirati ih možeš s drugim proljetnicama, iako su magnolije same za sebe dovoljno efektan ukras, osobito u vrijeme Uskrsa.
Ako je i tebe osvojila ova biljka čija ljepota oduzima dah, evo još nekoliko zanimljivih činjenica o magnoliji:
- Pretpostavlja se kako je magnolija doista vrlo stara - na Zemlji je postojala prije više od 20 milijuna godina.
- Najmirisnije cvjetove imaju dvije vrste magnolije - Magnolia grandiflora i Magnolia × wieseneri.
- Magnoljini i cvjetovi imaju blagi, tropski miris.
- Visina stabla magnolije ovisi o vrsti kojoj pripada, a može se protezati i do 25 metara.
- Životni vijek magnolije je i do 100 godina.
- Magnolija, ovisno o vrsti, može ličiti na grm ili stablo.
- Kako bi imala velike cvjetove, magnoliji treba dovoljno sunca.
- Kora magnolije je ljekovita, sadrži magnolol i honokiol, sastojke koji mogu smanjiti crvenilo kože lica te poboljšati njezinu elastičnost i djelovati hidratantno.
- Honokiol i magnolol djeluju povoljno i na kardiovaskularni, dišni, probavni te mišićni sustav.
- Magnolija regulira razinu kortizola kojega pod stresom pojačano luči naša nadbubrežna žlijezda pa time pomaže kod visokog tlaka, osteoporoze, dijabetesa, ali i oslabljenog imuniteta.