Zdravlje

Psiholozi savjetuju kako se boriti s tjeskobom i nelagodom nastalom zbog koronavirusa

20. ožujka 2020.

Strah, osjećaj bespomoćnosti ili panika - sve ih sada osjećamo. Stručnjaci naglašavaju da si možemo pomoći, evo što učiniti

U cijeloj Hrvatskoj, kao i u svijetu, više nitko ne može pobjeći i ne razmišljati o koronavirusu. Svi razmišljamo o zdravlju svoje djece, roditelja i bliskih ljudi, možda se čak i najmanje brinemo za sebe. Nažalost, ne moguće je ne razmišljati i što će se dogoditi u budućnosti i hoćemo li zadržati svoje poslove i moći platiti kredite kada sve prođe. Ovakva situacije stvorila je veliki strah i tjeskobu koju sada svi osjećamo u svoja četiri zida. Ako već osjećaš tjeskobu, koja se možda pojavljuje kada si na društvenim mrežama ili u trgovini, vrlo je važno napomenuti da vodeći stručnjaci za mentalno zdravlje kažu da je to zapravo zdrava reakcija, piše Goodhousekeeping.

"Rekao bih da je vrlo važno razumjeti da ako ste anksiozni, to je u redu - da ste normalni. Budući da se trenutno događa puno stvari koje izazivaju anksioznost. Evolucijski je normalno i zdravo osjećati tjeskobu u reakcijama na događaje s odgovarajućom razinom zabrinutosti", rekla je profesorica psihijatrije Gail Saltz s Medicinskog fakulteta Weill-Cornell. Kako dalje navodi ne bismo trebali osjećati sram ili zabrinutost ako se osjećam anksiozni, ali i navodi kada to može biti problem. "Evo kada bi se trebali zabrinuti: ako vaša tjeskoba postane daleko veća u odnosu na ono što se događa i ometa mogućnost da funkcionirate, onda bi bilo dobro razmisliti o profesionalnoj pomoći". Ako se anksioznost pretvorila u strah, osjećaj bespomoćnosti ili paniku u svakodnevnom životu donosimo nekoliko savjeta stručnjaka kako pronaći mir u narednim tjednima.

To je stara mudrost, što više o nečemu razmišljaš da nećeš učiniti, vjerojatnije da ćeš to učiniti. objasnio je liječnik Joseph McNamara, te dodaje da pokušaj negiranja anksioznosti kasnije neće pomoći kod upravljanja stresom. "Anksioznost nam pomaže da se pripremimo i budemo sigurni", kaže doktorica znanosti Meaghan Barthel-Herrera. Također klinički psiholog Jeffrey Cohen kaže da priznavanje tjeskobe može pomoći kod pripremanja za bolje snalaženje u budućim situacijama.

Ne smijemo upasti u određene zamke. Ovakva vrsta razmišljanja mogla bi te natjerati da razmišljaš samo o najgorim scenarijima i da "podcijeniš sposobnost da ćeš nešto savladati". U početku bi moglo biti teško, ali probaj se fokusirati na postojeće resurse i činjenicu da se više ljudi opravi od koronavirusa nego što umre. "Zabrinuti umovi skloni su obratiti pažnju na negativne informacije, tako da budite sigurni da obraćate pažnju na pozitivna iskustva o koronavirusu, iskustva ljudi koji su se oporavili. Nemojte ostati u podcjenjivanju liječenja i ljudske otpornosti", kaže Cohen.

(Foto: Pixabay)

"Postoji razlika između informiranja i opsjednutosti vijestima" kaže Gregor Jantz, stručnjak za poremećaje u ponašanju. "Oslanjanje na društvene mreže kao izvor informacija o koronavirusu može povećati anksioznost - imajte na umu da je tamo puno dezinformacija", dodaje dalje. Na društvenim mrežama svi očekuju da će se dogoditi nešto loše, a to dovodi do panike i pretjeranog očaja koji bi mogao pridonijeti anksioznosti. Dr. Saltz dalje navodi da ne treba sve isključiti i staviti glavu u pijesak, ali da treba jednom ili dvaput dnevno provjeriti posljednje stručne i zdravstvene preporuke.

"Usredotočite se na stvari koje su pod vašom kontrolom - vaše tijelo, um i duh", kaže dr. Frank Ardito. Dr. Saltz dodaje da vježbanje (čak i ako to znači kod kuće) ili meditacija mogu pomoći kod fizičkih simptoma anksioznosti. Gotovo svi stručnjaci spomenuli su da aerobna tjelovježba, posebno ako je već dio svakodnevice, također može ublažiti anksioznost. Ako u blizini pronađete otvoren prostor i bez gužve to bi moglo biti najbolje za vas, kaže dr. Saltz ili čak može pomoći jednostavno hodanje u prostoru u kojem živite.

Zdrava prehrana važna je na mnogo načina, ali posebno je presudna sada jer je lakše pribjegavati destruktivnom ponašanju kada ste možda zatvoreni u svom domu, kaže dr. Jantz i naglašava da to uključuje ispijanje alkohola. "Možete se trenutno osjećati manje anksiozno, ali neće popraviti raspoloženje i možda ćete shvatiti da idući put trebate više alkohola kako biste postigli isti rezultat", dodaje. Anksioznost može poremetiti raspored spavanja i zato je važno odražavati istu rutinu koliko je moguće što će povećati sposobnost za upravljanje stresom tijekom dana.

Idućih tjedana svi ćemo biti u izolaciji, ako već nismo, ali stručnjaci navode da se ne smijemo izolirati na druge načina. Možda fizički nećeš moći doći do svojih bližnji, ali razgovaraj s obitelji i prijateljima. A ako si primijetila da netko u tvom životu pridonosi anksioznosti, možda ćeš se osjećati bolje tako što ćeš se malo odmoriti od njega.

Pročitajte još o: