Jutarnje gužve, posao, dnevne obaveze i još sto sitnica koje nas mogu 'izuti iz cipela. Užurban način života prepun je stresnih trenutaka. Mnogi s posla jure na druge obaveze te se tek prije spavanja stignu opustiti. Zbog raštrkanosti teško im se fokusirati na jednu stvar, ali i zaspati jer već razmišljaju što ih čeka sutra. Čini im se da je dan prekratak za sve što ih je snašlo. Iako se neki izrazito dobro snalaze u utrci s rokovima i zadacima, dugoročno izlaganje stresu šteti našem zdravlju. Ne samo da stres stvara razdražljivost i uznemirenost nego ostavlja traga i na našem licu, probavnom sustavu pa i noktima.
To se događa jer tijelo na stresne trenutke reagira otpuštanjem hormona koji ubrzava rad srca i disanje, a mišići postaju spremniji odgovoriti na opasnost. Hormoni stresu postoje da bi nam pomogli u preživljavanju situacije opasne po život. Ne treba stoga čuditi što puno ljudi pod pritiskom brže razmišlja i tipka te su općenito učinkovito.
No kad smo dugoročno izloženi stresu, to izlazi na vidjelo, a najčešće pati i san. Što stres čini tvom organizmu? Saznaj u nastavku! Nije bezazleno pa nastoji razdvojiti privatno od poslovnog, podijeliti zadatke, uravnoteženo jesti, ostati aktivna, ali i sitnim ritualima pročistiti misli. U suprotnom će tvoje tijelo i psiha platiti danak, a sve može rezultirati sagorijevanjem, odnosno 'burnoutom'.
POGLEDAJ VIDEO: Kako ekrani zapravo utječu na tijelo i um?
Koža
Kad se nađemo u opasnim situacijama te u razdoblju stalne zabrinutosti oslobađa se adrenalin i drugi hormoni stresa. To se može negativno odraziti na tvoj ten, a glavni krivac je hormon stresa koji se zove kortizol. Pod stresom je povišena razina kortizola što može povećati broj akni te pogoršati psorijazu, rozaceju, atopijski dermatitis… Ukratko: koža je ogledalo onoga što se događa u našem tijelu. Osim umorne i osjetljivije kože, mogla bi se suočiti i s bržim starenjem te izraženijim borama. Konstantno povišene razine kortizola djeluju katabolički na tijelo što znači da ne razgrađujemo i ne uspijevamo popraviti tkiva što pak dovodi do smanjene proizvodnje kolagena i elastina, tvrde dermatolozi.
Kosa
Od previše posla i brige zaista ti može opadati kosa. Folikule dlake mogu biti gurnute u fazu mirovanja pa se jednostavno rečeno remeti rast kose. ''Jedna moja pacijentica gubila je kosu nakon što joj je bliskoj osobi dijagnosticiran rak'', otkriva dermatologinja dr. Janice Lima-Maribona te sugerira da se nikako ne primaš za glavu kad si pod stresom te da je ne češljaš agresivno.
Nokti
Dokazano je da kombinacija visokog stresa i smanjene mogućnosti apsorbcije hranjivih stvari može oslabiti nokte. Da bi nokti bili zdravi, potrebni su nam vitamini i minerali kao što su biotin, silicij, magnezij, cink i željezo. Osim onoga što se događa iznutra, pod stresom smo skloni gristi nokte što također može uzrokovati slabljenje i oštećenja.
Zubi
Osim što nervozno grickamo nokte i unosimo više masti i šećera, pod stresom često stiskamo zube te škvrgućemo. To tijekom dugog razdoblja može rezultirati istrošenim zubima – a šećer pogoduje nastanku karijesa.
Skloni smo se i prejedati – ili ništa ne jesti
Nije rijetkost da ljudi pod stresom imaju potrebu stalno nešto grickati te da utjehu pronalaze u hrani. Misle da će im mast i šećer – koji nam nakratko usrećuje i djeluje poput droge – spasiti stresa, no stvarnost je drugačija. Dolazi do prekomjernog unosa 'praznih' kalorija i gubitka kontrole nad prehrambenim navikama. U kombinaciji s brigom i manje od pet sati sna dnevno, kilogrami bi se mogle taložiti te pohraniti tzv. 'duboke' masti. Naravno, ima i onih koji u stresnim situacijama sebi štete na drugi način – zaborave na potrebu za hranom te gube apetit što također nije dobro. Odražava se to na vitalnost, performanse i psihu.
Kako se boriti sa stresom?
Životi su nam takvi da je teško u potpunosti iskorijeniti stres, no važno je na vrijeme ustanoviti znakove stresa te pronaći način kako ćeš ga regulirati. Pravovremena reakcija mogla bi te spasiti ulaska u nezdravi način života i izgradnju štetnih navika. Ključno je izbjegavati duhan, alkohol i kofein (znamo, teško je, ali može se!) te ostati aktivan. Sagorijevanje kalorija i/ili aktivnost na zraku mogla bi te smiriti jer ćeš 'ispucati' energiju i preusmjeriti misli. Uvijek je dobro održavati kontakte s bliskim ljudima te se odazvati na druženje i razgovor jer bi ti to moglo 'otvoriti oči' i biti ispušni ventil. Uz to, možda upravo tako uvidiš rješenje svog problema, a treba imati na umu da jed čovjek društveno biće i da nam kontakt s drugima dobro dođe.
Nadalje, preporuka je da pokušaš raspodijeliti i organizirati posao te se usredotočiš na zadatak po zadatak, odredivši prioritete. Čini pauze, ali si i priušti vrijeme za sebe poput šetnje predvečer, druženja ili kupke. Možeš li, barem jedan dan u tjednu odvoji se od mobitela te izađi u prirodu ne misleći na posao.
Nađi hobi i vremena za drage ljude, volontiranje, pomoć i kompliment jer bi te to moglo odmaknuti od stresne svakodnevice. Na kraju, koliko god da ti se nekad čini strašan, život može biti lijep. Prisjeti se stvari na kojima si zahvalna, isplaniraj dan i koračaj korak po korak. Važno je misliti o psihičkom zdravlju – posao nekad treba pričekati.