Imunološki sustav brani tijelo od stranih organizama i tvari (antitijela). Nedostatak vitamina D i njegov utjecaj na imunološki sustav postali su jasniji posljednjih godina. Raspravljajući o D vitaminu doima se da je u nedostatku povećana sklonost infekcijama i autoimunim bolestima.
Klasično djelovanje vitamina D je održavanje metabolizma kalcija i čvrstoće kostiju. Vitamin D pospješuje apsorpciju kalcija u tankom crijevu i stimulira reapsorpciju kalcija u kosti i dodatno potiče mineralizaciju kolagena u kostima. Kod ljudi se vitamin D dobiva hranom ili se sintetizira u koži. Kako se vitamin D proizvodi u koži nakon izlaganja UV B sunčevim zrakama, na njegovu sintezu utječu geografsko područje, godišnje doba, korištenje kreme za sunčanje i pigmentacija kože.
Vitamin D se prije otkrića antituberkuloznih lijekova koristio za liječenje tuberkuloze. Bolesnici s tuberkulozom sunčali su se u lječilištima, jer se smatralo da sunčeve zrake izravno ubijaju tuberkulozu. Riblje ulje je bogat izvor vitamina D, koje se koristilo kao lijek za tuberkulozu, kao i za opću povećanu zaštitu od infekcija.
Pojedinci s nižim razinama vitamina D (<30 ng/ml) češće su obolijevali od infekcije gornjih dišnih puteva od onih s dovoljnim razinama. Razina vitamina D varira tijekom godine. Stope sezonskih infekcija variraju, bile su najniže ljeti, a najviše zimi, povezanost niže razine vitamina D u serumu i infekcija održavala se tijekom cijele godine.
Blagotvorni učinci vitamina D na imunitet dijelom su posljedica njegovih učinaka na urođeni imunološki sustav. Poznato je da makrofagi prepoznaju antigene na bakterijama putem receptora. To dovodi do niza reakcija gdje se proizvode jaki baktericidni peptidi. Ovi peptidi uđu u stanice imunološkog sustava unutar kojeg uništavaju bakterije i tako imaju snažno antimikrobno djelovanje.
Sve je više epidemioloških dokaza koji povezuju nedostatak vitamina D i autoimunih bolesti primjerice multiple skleroze, reumatoidnog artritisa, šećerne bolesti, upalnih bolesti crijeva i sistemskog eritematoznog lupusa. Važnost vitamina D za funkcionalni imunološki sustav i njegov nedostatak uočen je kod pacijenata s autoimunim bolestima, kao i korelacija nedostatka s aktivnošću bolesti.
Bitno je uzimati vitamin D i tijekom trudnoće jer postoji povezanost niske izloženosti vitamina D intrauterino i povećana šansa za razvoj autoimunog oblika šećerne bolesti kod djece. Čini se da imunološke stanice (B stanice, T stanice, monociti) u više autoimunih bolesti reagiraju na imunomodulatorne učinke vitamina D. Na primjer abnormalnost B stanica pacijenata oboljelih od lupusa može se djelomično povoljno regulirati vitaminom D. Proizvodnja imunoglobulina iz B stanica bolesnika s aktivnim lupusom značajno se smanjuje na povećani unos vitamina D.
Vitamin D ima važne funkcije, osim onih za homeostazu kalcija i kostiju, koje uključuju modulaciju urođenih i stečenih imunoloških odgovora. Nedostatak vitamina D prevladava kod autoimunih bolesti. Stanice imunološkog sustava sposobne su sintetizirati vitamin D i reagirati na njega. Imunološke stanice u autoimunim bolestima reagiraju na dobrobitne učinke vitamina D. Korisni učinci suplementacije vitaminom D dokazani su i u osoba s autoimunim bolestima. Vitamin D je znanstveno dokazan modni trend u medicini, koji ima benefite i na metabolizam kalcija kao i protektivan učinak na imunološki sustav.
Morana Kosanović – Bajić, spec. pulmologije.