Dok razmišljaš o stvarima koje radiš za dobru brigu o zdravlju svog srca, možda misliš da za tebe nema straha jer nisi pušač, a nisi ni svjesna da nekim drugim svakodnevnim navikama činiš veliku štetu svom tijelu.
Nove studije pokazuju da je pušenje samo jedna od mnogih stvari koje mogu naškoditi srcu. Briga o zdravlju srca ozbiljan je posao.
Kardiovaskularne bolesti su vodeći globalni uzrok smrti, s više od 17,3 milijuna smrti godišnje. Ne iznenađuje da je pušenje na vrhu najgorih navika za zdravlje srca (20 posto svih smrti od srčanih bolesti pripisuje se pušenju), ali u kombinaciji, ili sami za sebe, postoje i brojne druge loše navike koje mogu nanijeti veliku štetu tvom kardiovaskularnom sustavu.
Dobra vijest je da već danas možeš početi s pozitivnim promjenama u svom životu i dramatično poboljšati zdravlje svog srca.
Loša kvaliteta i nedostatak sna
Spavanje je restorativno, a kvalitetan san najbolji 'lijek protiv starenja'. Studije su pokazale da su ljudi koji su spavali manje od šest sati noću imali nevjerojatnih 79 posto povećanih slučajeva koronarne bolesti srca od onih koji su spavali osam ili više sati. Istraživači su također otkrili povezanost između onih koji su manje spavali i porastom kalcifikacije koronarnih arterija.
Uz to, otkrili su da, budući da većina ljudi noću proživljava snižavanje krvnog tlaka, oni koji manje spavaju imaju manje mogućnosti da krvni tlak pravilno padne i kao rezultat toga pate od povišenog krvnog tlaka.
Još jedna stvar koju treba uzeti u obzir je kvaliteta spavanja. Zaključeno je da je uz količinu sna najveća briga apneja za vrijeme spavanja. Sve više ljudi (i još više nesvjesno) pati od ovog poremećaja spavanja zbog kojeg najčešće prestaju disati u snu na neko vrijemo i to više puta kroz noć.
(Foto: Pexels)
Previše sjedenja
Pretjerano sjedenje gotovo je ekvivalentno pušenju kad je u pitanju zdravlje srca. Samo sat vremena sjedenja dnevno negativno utječe na razinu masnoće i šećera u krvi, a povezano je i s porastom broja kalcifikacija koronarnih arterija za 14 posto. S obzirom da većina ljudi radi poslove na kojima osam sati dnevno sjedi za radnim stolom, a u slobodno vrijeme sjedi za kaučem - sjedenje se teško može izbjeći, ali svakako možeš učiniti i nešto po tom pitanju.
Uloži u radni stol s mogućnošću namještanja visine ili barem sjedi 30 do 60 minuta u komadu i nakon tog perioda uvijek uzmi kratku pauzu i protegni noge na 5-10 minuta.
(Foto: Pexels)
Previše šećera
Studije pokazuju da žene koji piju dvije ili više čaše soka (pa čak i dijetalnog) dnevno imaju 23 posto veći rizik od zatajenja srca od onih koji su odabrali nezaslađenu kavu, čaj ili vodu. U ovom slučaju, male promjene u onome što piješ mogu dovesti do velikih rezultata.
Osim što konzumacija šećera sama po sebi ima negativan utjecaj na zdravlje srca, srčane bolesti i dijabetes usko su povezani. Štoviše, srčani i moždani udar najčešći su uzrok smrti među oboljelima od dijabetesa tipa 2.
Također, prekomjeran unos šećera uzrokuje stvaranje viška inzulina u krvi, što povećava rizik za povišenje krvnog tlaka, a time i za srčani ili moždani udar.
(Foto: Unsplash)
Previše soli
Sol je definitivno jedna od tihih ubojica. Preporučeni dnevni unos soli je 3800 mg, ali prosječni čovjek unosi je puno više, što svjesno, što nesvjesno. Višak natrija glavni je uzrok visokog krvnog tlaka, a što je viši krvni tlak, to je veće naprezanje srca, arterija, bubrega i mozga. To može dovesti do srčanih udara, moždanog udara, demencije i bolesti bubrega.
Imaj na umu da većina soli u tvojoj prehrani već je u hrani koju jedeš, zato budi oprezna kad je sama dodaješ i čitaj deklaracije i oznake na proizvodima koje kupuješ kako bi vodila računa o svom unosu soli.
(Foto: Pexels)
Ignoriranje stresa i depresije
Stres je već desetljećima poznata poveznica sa bolestima srca, a današnji ubrzana svakodnevica definitivno nije učinila život opuštenijim. Nažalost, stres i premorenost koji dolaze s ovakvim životnim stilom mogu ubrzati starenje arterija.
A tu je i sve češća pojava depresije. Bilo da si depresivna ili pod stresom, internaliziranje simptoma može povećati rizik od srčanih bolesti. Razlog za to je taj što ljudi imaju tendenciju da se dodatno odlučuju za loše navike (poput brze hrane, dugog sjedenja, odnosno nekretanja) kada su pod stresom ili u depresiji.
Razgovaraj s liječnikom i/ili psihologom o tome kako smanjiti svoju depresiju ili stres. Budi blaga prema sebi, potrebno je vrijeme kako bi se mentalno stanje poboljšalo.
(Foto: Unsplash)