Zdravlje

Ostani zdrava: Sedam mitova o prehrani u koje moramo prestati vjerovati

24. travnja 2020.

Svijetom kruži mnogo krivih informacija o prehrani i zdravlju, a mi smo izdvojile nekoliko mitova kojima smo najčešće izloženi

Svatko od nas želi biti najzdravija i najsretnija verzija sebe, zato često isprobavamo svakakve savjete koje vidimo u medijima. Ponekad ljudi koji šire takve informacije nisu svjesni koliko njihove riječi zapravo imaju utjecaja. Širenje lažnih informacija može imati ozbiljne posljedice na zdravlje pojedinaca te je zato iznimno važno da su informacije kojima vjerujemo provjerene i znanstveno istražene.

No nisu ni sva znanstvena istraživanja jednako dobra i upravo ta činjenica može dovesti do nastanka raznih mitova poput ovih. Mi smo izdvojile nekoliko najčešćih mitova koji cirkuliraju društvom zadnjih nekoliko godina, a mogu biti poprilično štetni za naše zdravlje i potkrijepili ih kvalitetnim znanstvenim istraživanjima. Odgovornost je na svakoj od nas da odlučimo u što ćemo vjerovati. Nadamo se da će te ove dokazane činjenice potaknuti na razmišljanje.

Salad Ensalada GIF from Salad GIFs

Mit 1: Zasićene masnoće su nezdrave za srce

Prije nekoliko desetljeća, kako je naglo porastao broj srčanih udara, smatralo se da je glavni krivac za bolesti srca masnoća, posebice nezasićene masnoće. Razlog tomu su nestručno provedene studije i politička propaganda koja se s godinama pokazala vrlo neistinitom. Pregledni rad objavljen 2012. godine prikazao je rezultate 21 istraživanja s ukupno 347 tisuća ispitanika. Rezultati su bili jasni – ne postoji nikakva jasna veza između konzumacije zasićenih masti i bolesti srca. No to ne znači da trebaš konzumirati velike količine primjerice majoneze ili masnih poslastica. Pokušaj i dalje unositi više nezaićenih masti od zasićenih, ali se ne trebaš bojati da ćeš se razboliti ako ne jedeš samo maslinovo ulje i avokado.

Mit 2: Prehrana bogata proteinima je loša za naše bubrege i kosti

Često možemo čuti da prehrana bogata proteinima može dovesti do pojave osteoporoze i bolesti bubrega. Istina je zapravo potpuno suprotna. Iako su istraživanja pokazala da visok unos proteina može kratkoročno smanjiti količinu kalcija u kostima, dugoročno je efekt potpuno suprotan. Također, nakon niza istraživanja nije utvrđena nikakva veza između prehrane bogate proteinima i bolesti bubrega. Dva glavna rizika koji predstavljaju opasnost od zatajenja bubrega su dijabetes i visoki krvni tlak, a prehrana puna proteina pomaže u suzbijanju i jednog i drugog zdravstvenog problema.

Mit 3: Hrana smanjene masnoće je zdrava

Znaš li kakvog je okusa hrana iz koje je potpuno uklonjena masnoća? Nikakvog. Baš zato proizvođači hrane u proizvode smanjene masnoće dodaju šećere i umjetne zaslađivače kako bi popravili okus. To znači da iz normalnog proizvoda proizvođači uklanjanju zdrave i korisne masnoće kako bi ih zamijenili prekomjernom količinom šećera i nezdravim zaslađivačima. Zato idući puta kada kreneš u nabavku, preskoči proizvode smanjene masnoće.

Mit 4: Trebala bi jesti puno malih obroka tijekom dana

Ovo je jedan od najčešćih modernih mitova o prehrani koji sa znanstvene strane nema nikakvog smisla. Ideja koja stoji iza ovog mita je da više malih obroka ubrzava tvoj metabolizam. I dok je istina da se tvoj metabolizam malo ubrza nakon obroka, ta količina 'ubrzanja' ovisi samo o količini hrane, a ne broju obroka. Provedeno je nekoliko istraživanja na tu temu u kojima jedna grupa ljudi jede više manjih obroka dnevno, a druga grupa samo tri velika obroka. Rezultati su pokazali da između dvije grupe nema nikakve razlike. Konzumiranje više obroka dnevno čak bi moglo naštetiti tvome tijelu. U povijesti ljudi nisu jeli ni približno puno hrane kao danas, a biti konstantno sit nije prirodno stanje za naš organizam. Kada neko vrijeme ne jedemo, pokreće se stanični proces koji ispire štetne i otpadne tvari iz stanice. Zato je post povremeno vrlo koristan i daje tvom tijelu priliku da se odmori.

Mit 5: Većinu kalorija trebala bi dobiti iz ugljikohidrata

Popularno je mišljenje da je zdrava prehrana ona koja se temelji na unosu što manje količine masti i na oko 50-60% kalorija iz ugljikohidrata. Iako ovo može funkcionirati za zdrave pojedince koji su po prirodi mršavi, za većinu ljudi je ovaj način prehrane nezdrav i neodrživ. Ovakva prehrana prepuna žitarica i šećera posebno je nezdrava za pretile ljude i dijabetičare. Niz studija poput ove pokazao je da je puno zdravija opcija pratiti prehranu bogatu mastima i smanjenog unosa ugljikohidrata nego obrnuto.

Mit 6: Prehrana koja se temelji na manjem unosu ugljikohidrata je nezdrava

U nastavku na prethodni mit, često možemo vidjeti da je popularno mišljenje kako je ovaj način prehrane nezdrav. No znanost se s time ne slaže. Istina je da se većina bolesti i zdravstvenih stanja može poboljšati ovim načinom prehrane. Svako istraživanje provedeno na ovu temu pokazalo je sljedeće:

Smanjenje postotka masnih naslaga u organizmu više nego dijeta bogata ugljikohidratima

Snižavanje visokog krvnog tlaka

Niža razina šećera u krvi i poboljšanje simptoma dijabetesa

Povećanje HDL ili 'dobrog' kolesterola

Viši postotak uspješnosti u gubitku kilograma jer je održivija i ne zahtijeva da konstantno budemo gladni

Mit 7: Svi bismo svakodnevno trebali konzumirati žitarice

Ideja da bi ljudi trebali bazirati svoju prehranu na žitaricama relativno je nova. Agrarna revolucija dogodila se poprilično nedavno u evolucijskoj povijesti ljudske vrste, a naši se geni od tada nisu mnogo promijenili. Naši predci tisućama se godina nisu hranili pšenicom i bili su zdraviji nego prosječna osoba u današnjem svijetu. Žitarice su mnogo siromašnije nutrijentima od primjerice voća i povrća. Uz to sadrže i spojeve poput fitinske kiseline koja se smatra antinutrijentom jer veže minerale poput željeza i fosfora koji se tada ne mogu iskoristiti u našem tijelu. Također postoji problem glutena na koji su mnogi ljudi osjetljivi.

Pročitajte još o: