Možda je umor, a možda je iscrpljenost nadbubrežnih žlijezda?

Što uzrokuje iscrpljenost nadbubrežnih žlijezda i kako ju spriječiti?

Možda je umor, a možda je iscrpljenost nadbubrežnih žlijezda?

Iscrpljenost ili apatija nadbubrežnih žlijezda pogađa milijune ljudi diljem svijeta, a ipak se još uvijek ne smatra bolešću u konvencionalnom smislu te riječi. Simptomi takve iscrpljenosti još uvijek se ne mogu precizno odrediti generalnim smjernicama. Tome u prilog ne ide niti činjenica da ne postoje znanstveni dokazi koji podupiru ovakav koncept.

Većina ljudi proživljava iscrpljenosti nadbubrežnih žlijezda koja se pojavljuje na epizode. Svakome od nas se ova apatija pojavi barem jednom u životu, a veže se uz bolest, osobno krizno razdoblje ili lošu ekonomsku i financijsku situaciju. Prema ljudima koji tvrde da iscrpljenost nadbubrežnih žlijezda zbilja postoji, ova apatija se može pojaviti kod pojedinaca različite dobi, kulture, spola ili čak rase. Može se pojaviti i kod razmjerno zdravih osoba koje uredno spavaju i nisu toliko podložni stresu.

Što su nadbubrežne žlijezde?

Povrh svakog bubrega nalazi se nadbubrežna žlijezda veličine nešto većeg grejpa. Proizvode hormone koji su zaslužni za regulaciju krvnog tlaka, način iskorištavanja nutrijenata iz hrane, količinu minerala u krvi (natrij i kalij) te funkcija koje su bitne u reakcijama na stres kao i za rad srca.

O iscrpljenosti nadbubrežnih žlijezda

Iscrpljenost nadbubrežnih žlijezda pojavljuje se kad dođe do poremećaja u njihovom radu. U tom slučaju ne otpuštaju hormone u optimalnim količinama.

Znalci ovaj tip iscrpljenosti nazivaju sindromom jer obuhvaća niz znakova i simptoma koji se pojavljuju kao posljedica slabijeg funkcioniranja nadbubrežnih žlijezda. U većini slučajeva povezuje se s intenzivnim ili dugoročnim izlaganjima stresu. Međutim, može se pojaviti i tijekom ili nakon duljih bolesti kao što su upala pluća ili bronhitis.

Brojni pacijenti s nekim od znakova iscrpljenosti nadubrežnih žlijezda na prvi pogled izgledaju sasvim zdravo te mogu voditi sasvim normalan život. Ali s vremenom im se nakuplja sve više i više umora te s dolaskom večeri nemaju više energije ni za što. Značajan broj pobornika alternativne medicine s velikom sigurnošću tvrde da ovaj sindrom zbilja postoji i da je češći nego što mislimo.

Koji su znakovi i simptomi sindroma iscrpljenosti nadbubrežnih žlijezda?

Simptomi predstavljaju opis osjećaja kojeg pacijenti doživljavaju - kao primjerice bol, dok su znakovi ono što i drugi mogu uočiti i prepoznati, primjerice osip. U nastavku se nalazi popis simptoma koji se povezuju s iscrpljenošću nadbubrežnih žlijezda.

  • Umor i pospanost tijekom dana
  • Velika želja za slatkim i slanim
  • Potreba za stimulansima poput kave i kofeina
  • Nizak krvni tlak
  • Gubitak kose
  • Otežano oporavljanje od bolesti
  • Općeniti osjećaj boli u tijelu
  • Veće količine energije u poslijepodnevnim satima, a manje ujutro
  • Otežano ustajanje iz kreveta čak i nakon 8 sati sna
  • Gubitak tjelesne težine


Što uzrokuje iscrpljenost nadbubrežnih žlijezda?

Prema predstavnicima komplementarne medicine, ovaj sindrom uzrokuju sljedeća stanja, bolesti ili situacije koje negativno utječu na rad nadbubrežnih žlijezda:

  • Bilo koja nedavno preboljena bolest koja je povezana s respiratornim sustavom (primjerice gripa, upala pluća, alergije i bronhitis)
  • Dugoročno izlaganje toksičnim kemikalijama i onečišćivačima
  • Događaji ili situacije koji su ostavili duboki trag na tijelu - poput operacije, loše ishrane ili ovisnosti o drogama.
  • Dugo i intenzivno izlaganje stresnim psihološkim okolnostima koje stvaraju osjećaj bezizlaznosti, kao i loši i negativni međuljudski odnosi te teško financijsko stanje.


Kako izliječiti iscrpljenost nadbubrežnih žlijezda?

Komplementarni liječnici upozoravaju da u nekim slučajevima disfunkcija nadbubrežnih žlijezda može postati kronična. To se u najvećoj mjeri dešava zbog duljeg izlaganja stresu i lošem zdravstvenom stanju. Uz uklanjanje stresora i nekim promjenama u stilu života, pacijenti se mogu uspješno izliječiti od iscrpljenosti nadbubrežnih žlijezda.

Takve promjene bi trebale uključivati zdraviju ishranu, poštivanje potrebe za redovitim spavanjem (7-8 sati dnevno) te izbjegavanje stresnih situacija u što širem luku.


Preuzeto s: Naturala.hr