O mediteranskoj se prehrani u posljednje vrijeme manje priča, s obzirom na to da je su keto dijeta te LCHF način prehrane zaludjeli svijet.
Ipak, nutricionisti i liječnici tvrde kako je upravo mediteranski način prehrane jedan od najzdravijih i najpravilnijih na svijetu. Zdravstveni učinci mediteranske prehrane su izuzetno pozitivni, a ova je prehrana bogata omega-3 masnim kiselinama, vlaknima i antioksidantima.
Mediteranska prehrana nije samo zdrava, već i vrlo raznovrsna i ukusna te štiti od mnogih bolesti. Dvanaest razloga zbog kojih volimo taj način prehrane, otkrivamo u nastavku.
Foto: Unsplash
Nema brojanja kalorija
Kad je u pitanju mediteranska dijeta, neće ti biti potreban kalkulator. Umjesto na brojke, važno se fokusirati na podrijetlo namirnica pa se tako loše masnoće zamjenjuju onima dobrima, koje povoljno djeluju na zdravlje srca. Primjerice, umjesto maslaca, odaberi maslinovo ulje, a umjesto crvenog mesa, ribu. Uživaj u slatkom voću, a ne u kolačima ili čokoladama.
Namirnice su svježe
Kod mediteranske prehrane fokus je na svježoj sezonskoj hrani, dok se brza, konzervirana i smrznuta hrana izbjegavaju. Važno je biti samo malo kreativan te iskoristiti namirnice koje su trenutno dostupne, poput rajčica, krastavaca, špinata, maslina...
Kruh se smije jesti
Ugljikohidrati su dozvoljeni, ali oni dobri poput kruha od cjelovitih žitarica. Primjerice, integralni kruh ima više proteina i minerala i zdraviji je od onog koji je napravljen od bijelog brašna. Krišku kruha možeš umočiti u maslinovo ulje, premazati ga humusom i drugim zdravim namazima.
Masnoće nisu zabranjene
Kao i kod ugljikohidrata, važno je potražiti dobre masnoće a one se nalaze u namirnicama kao što su masline, orašasti plodovi i maslinovo ulje. Te masnoće nisu zasićene poput onih koje se nalaze u procesuiranoj hrani i iz tog su razloga vrlo zdrave.
Obroci su zasitni
Mediteranske prehrana temelji se na grčkoj, talijanskoj i španjolskoj kuhinji, ali su primjetni i utjecaji drugih zemalja poput Maroka i Turske. Hrana se temelji na osnovnim namirnica, izbjegava se crveno meso i punomasni mliječni proizvodi, a puno je voća, povrća, maslinovog ulja i cjelovitih žitarica.
Slasni začini
Hrana pripremljena na mediteranski način obiluje mnogim začinima kao što su korijander, ružmarin, papar, cimet i češnjak koji jelima daju aromu i ukus te povoljno djeluju na zdravlje jer sadrže mnoge nutritivne tvari.
Jednostavna je
Mediteranska je prehrana prilično jednostavna i ne iziskuje nikakve posebne kulinarske vještine za pripremu ukusnih obroka. Primjerice, za večeru si možeš pripremiti malo sira, maslina i orašastih plodova. Zdravo, fino i zasitno.
Smiješ piti vino
Čaša crvenog vina uz obrok uobičajena je u većini Mediteranskih zemalja, u kojima ljudi večeraju u društvu i ležernoj atmosferi. Studije su pokazale da jedna čaša vina dnevno može biti dobra za zdravlje srca, kod žena i muškaraca.
Nećeš biti gladna
S obzirom na to da mediteranska prehrana obiluje zasitnim namirnicama, nakon obroka se nećeš osjećati gladno. Namirnice poput slatkog krumpira, raznih vrsta sireva, humusa i maslina vrlo su zasitne, a sporo se probavljaju pa ćeš se dulje osjećati sitom.
Možeš smršavjeti
Možda ti zvuči suludu gubiti kilograme uz sir, orašaste plodove i ulje, no mediteranska prehrana je vrlo zasitna pa ćeš manje žudjeti za nezdravim namirnicama poput slatkiša. Uz ovaj način prehrana, preporuča se i redovna tjelovježba.
Dobro je za srce
Mediteranska prehrana je najbolja za zdravlje srca, što su potvrdila i mnogobrojna istraživanja. Maslinovo ulje i orašasti plodovi pomažu kod snižavanja lošeg kolesterola, a voće, povrće i mahunarke su dobre za zdravlje arterija. Ribe i crveno vino također djeluju povoljno na krvi tlak i srce.
Povoljno djeluje i na zdravlje mozga
Osim što mediteranske prehrana štiti srce, isto tako je dobra i za ljudski mozak. Nema loših masnoća i procesuirane hrane koje mogu izazvati razne upale. Hrana bogata antioksidantima odličan je izbor za ljudsko zdravlje.
