U svakodnevnoj prehrani žitarice,voće i povrće igraju veoma važnu ulogu Upravo su oni jedinstven izvor brze i lako dostupne energije za organizam, te ih nutricionisti svrstavaju među jedne od namirnica koje su sastavni dio uravnotežene prehrane. Stoga ih je veoma važno uvesti u prehranu mališana kao odličan izvor prijeko potrebnih vlakana, pogotovo u fazi ubrzanog rasta i razvoja djetetova organizma. Međutim, i tu postoje ograničenja ali i određena pravila kada i na koji način uklopiti određene namirnice, pogotovo žitarice u svakodnevnu prehranu.
Izvori vlakana i njihova uloga
Vlakna predstavljaju spoj koji je nužan za normalnu probavu, zadržavanje tjelesne težine pod kontrolom i općenito uravnoteženost organizma. Ona se nalaze u mnogim namirnicama koje svakodnevno konzumiramo, te ih možemo naći u voću poput jabuke, naranče, kruške ili pak povrću kao što su mrkve, krastavci, brokula, kupus. Međutim, kao najbogatiji izvor vlakana još uvijek se navode sve vrste žitarica koje su okosnica uravnotežene prehrane.
Vlakna se još dijele i na topiva i netopiva. Topiva vlakna u organizmu u dodiru s vodom stvaraju želatinoznu masu koja na sebe privlači mnoge štetne tvari i masnoće iz ostale hrane te ih pomaže ukloniti iz tijela. Netopiva vlakna važna su za normalan rad crijeva te čuvaju zdravlje cjelokupnog probavnog sustava. Idealne prehrambene navike obuhvaćaju jednaku količinu topivih i netopivih vlakana, ističu nutricionisti.
Kako i kada odabrati žitarice
Posljednjih se godina često priča o stanju nazvanom celijakija, odnosno o netolerantnosti organizma na gluten koji je sastavni spoj većine žitarica. Mnogi stručnjaci stoga nude roditeljima određene smjernice kako pomalo uvoditi žitarice u djetetovu prehranu. Celijakija predstavlja ozbiljno stanje koje osobu prati kroz cijeli život, a može se razviti u bilo kojem trenutku. Kada vašem mališanu počnete u prehranu uvoditi vlakna, liječnici savjetuju da prvi odabir budu žitarice koje ne sadrže gluten, a od njih su najčešće riža, kukuruz i proso. Iako se neko vrijeme promoviralo odgađanje uvođenja ostalih vrsta žitarica zbog straha od razvoja celijakije, nedavna su istraživanja pokazala kako vrijeme njihova uvođenja na to nema utjecaja, odnosno da razvoj netolerantnosti na gluten nije povezan s ranim uvođenjem svih vrsta žitarica u prehranu. Stoga nema razloga da u dohranu već na početku ne uvedete žitarice poput pšenice, ječma i raža.
Jednostavno uvođenje vlakana u prehranu
Svaki roditelj zna da su mala djeca po pitanju hrane često izbirljiva, te nije realno očekivati kako će samostalno tražiti obrok koji uključuje namirnice poput brokule ili pak zobene kaše. No, uz malo truda možete osmisliti jelovnik koji će se vašem mališanu svidjeti, a istovremeno će u tijelo unijeti dovoljnu količinu vlakana.
Djeca do treće godine života dnevno bi u organizam trebala unijeti 19 grama vlakana, dok se kod mališana predškolske dobi ta brojka penje do 25 grama. Iako se ponekad ove brojke čine nedostižne, čak i minimalan unos žitarica, te određenih vrsta voća i povrća trebao bi ih zadovoljiti.
Za jednostavan i brz doručak mogu vam poslužiti gotove žitarice koje se mogu kupiti u raznim varijantama, a mnoge od njih dolaze i u više okusa od kojih će se neki zasigurno svidjeti i mališanima. Još je jedna opcija da u smjesu za palačinke koju inače radite dodate žlicu običnih zobenih pahuljica – tekstura im se neće promijeniti, a okus će također ostati jednak te djeca neće niti primijetiti razliku kada na njih stave svoj najdraži namaz. Za ručak i večeru tu su jednostavni trikovi poput zamjene običnog bijelog kruha onim koji sadrži neku vrstu cjelovitih žitarica, a kao prilog neka se obavezno nađe miješana salata. Za međuobroke možete napraviti i smoothie od banane – u blenderu izmiksajte bananu, mlijeko i zasladite žlicom meda. Po želji možete dodati i kakao, što će se svim mališanima zasigurno svidjeti.
U slučaju da su u prehrani vašeg mališana potrebne veće promjene kako biste mu osigurali dovoljnu količinu vlakana, zapamtite kako ih je važno uvoditi postepeno umjesto sve odjednom. Djetetu dajte dovoljno vremena kako bi se priviknulo na bilo kakvu promjenu, ali ju naposljetku i – zavoljelo.