Svaki šesti par u Hrvatskoj suočen je s neplodnošću ili smanjenom plodnošću. Više od polovice tih parova ne zatraži pomoć liječnika, dok se godišnje liječi 10 do 12.000 parova. Ukoliko je liječenje neplodnosti bezuspješno, par može početi razmišljati o medicinski potpomognutoj oplodnji. No, uz ovu se temu nerijetko veže stigma, još uvijek se u nekim dijelovima društva radi o tabuu, pa se mnogi ne usude detaljno istražiti temu. Srećom, zato smo tu mi. Saznale smo sve što treba znati o umjetnoj oplodnji, kao i izdvojile bitne momente koji te mogu ponukati da se odlučiš na razgovor s liječnikom na ovu temu.
Za početak je bitno reći da je neplodnost bolest reproduktivnog sustava definirana kao izostanak kliničke trudnoće nakon 12 ili više mjeseci redovnih nezaštićenih spolnih odnosa. Razlikuje se primarna neplodnost (kad kod para nakon jedne godine redovitog spolnog života, bez kontracepcije, nije došlo do trudnoće) i sekundarna neplodnost (ako nakon prethodne trudnoće, bez obzira kako je ona završila, ne dolazi ponovo do trudnoće).
Medicinska potpomognuta oplodnja jest postupak koji se provodi tek kada je dotadašnje liječenje neplodnosti bezuspješno ili bezizgledno, te radi izbjegavanja prijenosa teške nasljedne bolesti na dijete kod prirodnog začeća.
Sve što o ovom postupku trebaš znati donosimo u nastavku.
Kako znati kada je vrijeme za pokušaj medicinski potpomognute oplodnje?
Medicinski potpomognuta oplodnja jest postupak koji se provodi tek kada je dotadašnje liječenje neplodnosti bezuspješno ili bezizgledno, te radi izbjegavanja prijenosa teške nasljedne bolesti na dijete kod prirodnog začeća. Neizbježnost prijenosa teške nasljedne bolesti na dijete određuje stručnjak na području humane genetike koji je utvrdio genetski nasljednu bolest ili bolesti kod jednog od bračnih, odnosno izvanbračnih drugova.
Kada se planira medicinski potpomognuta oplodnja, oba partnera moraju učiniti krvne testove na hepatitis B i C, HIV i sifilis te nalaz Kg i Rh. Nakon uvida u rezultate pretraga, liječnik može odrediti dodatne, specifične pretrage ili zahvate radi razjašnjenja uzroka neplodnosti, poboljšanja stanje ili izlječenja. Dobro je znati i da pravo na medicinski potpomognutu oplodnju na teret HZZO-a žena u pravilu ima do navršene 42. godine života, a nakon te dobne granice liječenje mora nastaviti privatno.
Koje metode umjetne oplodnje postoje?
Metode potpomognute oplodnje koje se koriste u Hrvatskoj su inseminacija sjemenom partnera (AIH), izvantjelesna oplodnja (KLASIČNI IVF oplodnja ili ICSI oplodnja) te transfer odmrznutih embrija.
Inseminacija sjemenom partnera se obično radi u prirodnom ili blago stimuliranom ciklusu. Osnovni preduvjet za ovu metodu su prohodni jajovodi i uredan spermiogram. Prohodnost jajovoda se može utvrditi testom prohodnosti jajovoda- histerosalpingografijom. Postoje dva načina pretrage: rentgenskom snimkom ili ultrazvučnim pregledom s ultrazvučnim kontrastom ili fiziološkom otopinom. Preduvjet za ispitivanje prohodnosti jajovoda su uredni cervikalni brisevi. Ukoliko je neplodnost težeg oblika i planira se izvantjelesna oplodnja, nije neophodno raditi ispitivanje prohodnosti jajovoda.
Izvantjelesnu oplodnju se može raditi s punom hormonskom stimulacijom jajnika, blagom hormonskom stimulacijom jajnika i u prirodnom ciklusu. IVF (in vitro fertilizacija) je metoda izvantjelesne oplodnje prilikom koje se iz jajnika žene transvaginalnom punkcijom aspiriraju folikuli koji sadrže jajne stanice, koje se zatim u embriološkom laboratoriju odvajaju od ostalog sadržaja folikula i oplođuju spermijima partnera. ICSI (intracitoplazmatsko injiciranje spermija) je složenija vrsta izvantjelesne oplodnje, indicirana kod težih oblika muške neplodnosti, prilikom koje se oplodnja postiže na način da se u svaku jajnu stanicu injicira po jedan odabrani spermij.
Kolika je cijena postupaka medicinski potpomognute oplodnje u privatnoj poliklinici?
Cijena postupka ovisi o vrsti postupka kroz koji pacijentica prolazi. Tako će izvantjelesna oplodnja (IVF) s punom hormonskom stimulacijom jajnika koštati 9500 kuna, a izvantjelesna oplodnja s blagom stimulacijom jajnika 6500 kuna. Izvantjelesna oplodnja u prirodnom ciklusu košta 5000 kuna, dok će se transfer odmrznutih embrija naplatiti oko 2500 kuna. Inseminacija također košta 2500 kuna.
Jesu li blizanačke trudnoće češće u IVF postupku?
Vjerojatnost pojave blizanačke trudnoće u IVF postupku veća je ako se u maternicu vrati više od jednoga zametka te kod mlađih žena. Ukoliko dođe do oplodnje, u maternicu se mogu vratiti od 1-3 embrija. Ukoliko je preostao višak kvalitetnih embrija, oni se zamrzavaju. Transfer odmrznutih embrija može se obaviti u nekom od idućih ciklusa, u bližoj ili daljoj budućnosti.
Koliko se često preporučuje ići na stimulirani postupak IVF-a, odnosno kolika bi trebala biti pauza između dva postupka potpomognute oplodnje?
U slučaju da se radi o blagoj hormonskoj stimulaciji pauza između dva uzastopna stimulirana IVF postupka bi trebala biti najmanje 1 ciklus. U slučaju da se radi o punoj hormonskoj stimulaciji pauza između dva stimulirana postupka je između 2 do 4 mjeseca. Važno je reći da postupci liječenja neplodnosti mogu trajati godinama, pa je bitno odmah ne odustati.
