Upravo su to pomalo zanemareni dijelovi njege i brige za dijete u današnje vrijeme, a zbog čega ljudi ne ostvaruju svoj maksimalni pozitivni potencijal kasnije u životu. Tako tvrdi studija Sveučilišta u Notre Dameu.
Darcia Narvaez, voditeljica istraživanja, kaže da bi ljudi doista trebali piti majčino mlijeko barem do predškolske dobi. Dječji imunološki sustav formira se do 6. godine, a u tome iznimno pomaže majčino mlijeko. Danas se majke koje doje dvogodišnjake ili trogodišnjke smatra čudnima. Dr. Narvaez žali zbog takve situacije jer su njezina istrživanja pokazala da više maženja i duže dojenje doista pomaže djeci da odrastu u mentalno zdrave odrasle osobe sa razvijenijom empatijom za druge i razvijenijom savjesti.
Drugim riječima, čini se kako smo izgubili put i smjer u odgoju i brizi za djecu. Naši predci koji su bili lovci i sakupljači plodova, povodili su se za instinktom kojeg mi danas zanemarujemo i pretenciozno smatramo da smo prosvjećeniji.
Kada bi dijete plakalo, naši predci su ga instinktivno uzimali u ruke, mazili i tješili. Danas se smatra da roditelji ne bi trebali skočiti i privinuti dijete uz sebe svaki put kada ono zaplače. Rašireno je vjerovanje kako se na taj način dijete može razmaziti. "Neka plače, imat će jača pluća", čak se može čuti u nekim obiteljima. No, dr. Narvaez kaže da je reakcija puna ljubavi i nježnosti zapravo najbolje što možemo učiniti kada beba plače u krevetiću.
"Topla reakcija, puna razumijevanja, smiruje bebin mozak u mjesecima kada se najintenzivnije razvija djetetova osobnost i način na koji će regirati na okolinu", kazala je u priopćenju dr. Narvaez.
Naši su predci, isto tako, dozvoljavali djeci da s njima spavaju u istom ležaju. Danas se djecu uči da moraju spavati u odvojenom krevetu i odvojenoj sobi, što nije nužno dobra stvar.
Sve se svodi na to, da jednostavno ne možete djetetu pružiti previše ljubavi i pažnje.
"Naše istraživanje pokazuje da se korijeni moralnog djelovanja formiraju u vrlo ranoj dobi, već kod novorođenčadi, te ovise o učinkovitoj i kvalitetnoj podršci obitelji i zajednice", kazala je dr. Narvaez koja je specijalizirala područje razvoja moralnog djelovanja i karaktera kod djece.
Njezino istraživanje uključivalo je i usporedbu podizanja djece i stila odgoja naših predaka te modernih roditelja. Naši predci odgajali su djecu na način da su im pružali:
- Monogo pozitivnih fizičkih dodira
- Odgovarajuću instinktivnu reakciju na bebin plač
- Dojenje do 5. godine
- Uključivanje članova šire obitelji i zajednice (veći broj odraslih skrbnika)
- Prirodni porod
- Slobodnu igru s vršnjacima i odraslima od prvog dana
Na kraju, studija zaključuje da danas odgajamo djecu oduzimajući im sve navedene "prirodne" načine, čime negativno djelujemo na njihovu dobrobit u odrasloj dobi i smisao za moralno djelovanje.