Hrvatska je najlošija u Europi po pokrivenosti vrtićima ― šokantne podatke objavilo je Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Istraživanje je pokazalo da čak 311 općina i gradova nema jaslice, a 146 ih je bez vrtića. Najlošije stanje je u Slavoniji i Dalmatinskoj zagori, Zagorju i gorskoj Hrvatskoj.

Da mnogim obiteljima s predškolskom djecom nije lako potvrđuje i Ante Katić koji živi u mjestu bez vrtića. Trenutno im to nije problem jer supruga ne radi, ali pitaju se kamo će s djetetom kada se majka zaposli.

Ništa bolja slika nije ni u Istri u kojoj primjerice djeca iz Grožnjana u vrtić putuju u desetak kilometara udaljene Buje.

Supruga ih vozi ujutro, ali popodne poslije vrtića vozač nam dovozi djecu, više sam nego zadovoljan s njime, ističe Marko Brajković iz Grožnjana.

[PROČITAJTE JOŠ: Zašto je pohađenje vrtića važno za razvoj i budućnost djeteta?]

Prema preporukama Europske unije 33 posto djece trebalo bi ići u jaslice, a u Hrvatskoj ih ide 21 posto. U vrtiće ih umjesto 90 posto, ide manje od 60 posto.

Dosta je velik problem u financijama siromašnije općine, gradovi imaju puno slabije kapacitete za pružanje predškolskog odgoja, a posebno kad govorimo o jasličkim grupama, napominje Teo Matković s Katedre za socijalnu politiku Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Osim s manjkom vrtića, Hrvatska se bori i s prevelikim brojem djece u pojedinim grupama.

Naše su jasličke skupine prenatrpane, 30 % posto djece jasličke dobi ide u grupe koje su veće od 20 djece što je mimo bilo kakvog pedagoškog standarda, a slično je i s vrtićkom populacijom, objašnjava Ivana Dobrotić s Katedre za socijalnu politiku Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Na žalost roditelja i djece, i odgojitelja je premalo. Sve češće mladi odgojitelji odlaze iz struke, a oni stariji na bolovanje. Odgojitelji nerijetko rade u skučenim prostorima, a zna se dogoditi da se jedna teta brine o 30-ero djece u grupi.

Kvalitetnog čovjeka je uvijek teško naći, uvijek se javi pripravnica i odgojitelj koji je već negdje radio, ali zbilja kvalitetnog čovjeka koji s ljubavlju raditi svoj posao je vrlo često pronaći, ističe ravnateljica Dječjeg vrtića Pipi duga čarapa Božica Novosel.

Problem je i radno vrijeme vrtića, neprilagođeno roditeljima pa je Ministarstvo obitelji pokrenulo projekt "Vrtići za skladniji život" vrijedan 300 milijuna kuna u sklopu kojeg bi vrtići od jeseni trebali početi raditi u dvije smjene. Radno vrijeme bit će im najvjerojatnije do 21 sat, a oni roditelji čija će djeca u vrtiće dolaziti poslijepodne, plaćat će istu cijenu kao i oni čija djeca u vrtić idu ujutro.

[PROČITAJTE JOŠ: Nova Vladina odluka: Vrtići u Hrvatskoj počet će raditi u dvije smjene]