Ipak, nutricionisti upozoravaju da se najčešće radi o konfuznim i izmješanim lekcijama i primjerima.
Tu je mama koja zahtijeva da djeca jedu doručak, a onda i sama preskače obrok. Tu je i tata koji brani čips i slatkiše, dok baka pojedenu večeru nagrađuje istim tim slatišima. Ovo su zbunjujuće poruke i signali i normalno je da djeca neće uživati u obroku i dobro se osjećati kad su nešto pojeli, već će, primjerice, nabrzaka progutati povrće, samo da bi nakon toga mogli u sebe utočiti dva pudinga od čokolade.
Nutricionisti kažu da roditelji trebaju shvatiti da je važno ono što i sami rade i govore. To je podjednako važno kao i hrana koju poslužuju djeci.
Zašto je važno biti dobar primjer?
Odgoj djece sa zdravim stavom prema hrani nedvojbeno će voditi tome da kada odrastu, dobrovoljno izaberu zdravu prehranu za sebe i zdrav odnos prema jedenju.
Simptomi anoreksije i bulimije mogu se pojaviti već u vrtićkoj dobi, kažu podaci američkog udruženja National Eating Disorders Association. U SAD-u čak 10 milijuna žena i 1 milijun muškaraca pate od nekog oblika poremećaja u prehrani. U Hrvatskoj oko 2% populacije boluje od anoreksije ili bulimije (oko 80.000 osoba, od čega 90% žena/djevojaka i 10% muškaraca). Među najugroženijim grupama su tinejdžerice starosti od 15 do 19 godina, a ta se granica s vremenom pomiče na niže.
Većina djece, pak, se podvrgava dijetama i to u apsurdno ranoj dobi, a sve zbog opsjednutosti nametnutom vizijom savršenog izgleda od strane televizije i medija. Na dijetu se bacaju djevojčice od 10 godina, pa i mlađe, no na krivi način i izbjegavajući hranu.
Što savjetuju nutricionisti?
Veliki broj nutricionista zastupa praksu koja se popularno naziva "80:20 veza s hranom". Ako u 80% vremena jedemo zdravu hranu, u redu je u 20% slučajeva popustiti pred tanjurem kolača.
Roditelji koji prisiljavaju djecu da pojedu sve s tanjura ili pak im otimaju tanjur ispred nosa smatrajući da je dijete previše pojelo, ne dozvoljavaju u stvari da ono iskuša svoje granice. Djeca trebaju upoznati termin "sitosti" ili pak osjećaj prejedana. Ali upoznati na promišljeni način.
Nije loše i na istom tanjuru donijeti sve namirnice u omjeru 80:20. Neka na mini pladnju bude sir, nekoliko oraha, voće, ali i krafna. Na taj način djecu učite da nema "dobre" i "loše" hrane. Sva hrana može biti konzumirana u umjerenim dozama.
Ostali savjeti:
Ono što tvrdite, pokažite i u praksiNajbolje što možemo učiniti je biti dobar uzor djeci te se hraniti onako kako želimo da se oni hrane. Treba odabrati raznoliku zdravu hranu iz svih grupa, jesti umjereno i vježbanje učiniti sastavnim djelom procesa hranjenja.
Nemojte zabranjivati pojedine namirniceDjeca će već nekako doći do kolača, čokolada i slatkiša. Dozvolite im poslastice, ali ih istovremeno učite kako ih umjereno unositi, odnosno što i koliko njihovo tijelo doista treba.
Pustite klince u kuhinjuOd najranije dobi uključite djecu u pripremanje hrane, ali s priborom koji je siguran za njih. Ako osjete da su bili dio procesa pripremanja hrane, veća je vjerojatnost da će htjeti kušati finalni proizvod.
Kombinirajte staro i novoKako bi proširili prehranu djeteta na nove namirnice, kombinirajte stare namirnice za koje ste sigurni da ih vole, sa novim okusima. Naravno, svaku novu uvedenu namirnicu jedite i sami i to s velikim odobravanjem i hvaljenjem njezinog okusa.
Budite uzbuđeni zbog hranePokažite djeci kako fina hrana može kod vas izazvati hvaljenje i užitak. Svoje izlaganje svakako započnite sa "Jao, morate probati ovo!" ili "Pogledajte kao je šareno!". Neka jedenje bude zabava.
