Na našoj planeti ima nešto više žena nego muškaraca, ali se prosječno rađa više dječaka nego djevojčica. No u nekim područjima upravo ovo posljednje se mijenja. Zbog okolišnih faktora, kao što su promjena klime ili ratno stanje (stres stanovništva), u nekim područjima rađa se više djevojčica nego dječaka.
Na pojedinačnim slučajevima to je teško dokazati, ali istraživanja opće populacije, u niz slučajeva već pokazuju da se događa prirodna selekcija u korist djevojčica.
Zašto su djevojčice otpornije?
Oko 51% svih beba rođenih u svijetu su dečki. Drugim riječima, oko 105 dječaka rađa se na 100 djevojčica. Postoji niz teorija koje pokušavaju objasniti uzroke takve disproporcije. Neke od tih teorija su: spermiji koji nose muški kromosom plivaju brže, virusi poput Hepatitsa B iskrivljuju omjer spermija u korist onih koji nose muški kromosom i slično. Već više od 100 godina zna se za omjer 51:49, ali nema konsenzusa stručnjaka oko mogućeg uzroka. Stare teorije se razvijaju dalje, a stalno se pojavljuju nove.
Ono što je otkriveno posljednjih godina, je da taj omjer od 51% nije u svim djelovima svijeta prisutan. Postoji niz faktora koji utječu na veći broj rođenih djevojčica, od onih klimatsko-geografskih do neočekivanih (prirodne katastrofe). Općenito gledno, u iznimno stresnim vremenima, rađa se manje dječaka. To se događa zato što žene spontano abortiraju slabe muške fetuse, što vodi do povećanog broja novorođenih djevojčica.
Djevojčice imaju veću šansu preživjeti do spolne zrelosti, pa više žena znači i više potomaka. Znanstvenici znaju da su muški potomci osjeljiviji na vanjske stresore i u maternici, ali i tokom cijelog života. Još uvijek nije u potpunosti razjašnjeno zašto su ženska djeca na iste stresore otpornije.
"Najslabija karika"
Niz faktora može prevagnuti omjer rođenih u korist djevojčica. Jedan od najčešćih uzroka je pušenje, koje dokazano ne ide u prilog rađanju dječaka. No, postoje i drugi uzroci:
- Istraživanje Sveučilišta u Georgiji dokazalo je da se više djevojčica rađa u područjima s tropskom klimom, nego u dijelovima zemlje s umjerenom klimom. Bez obzira na različite kulturne norme, nadmorsku visinu ili socioekonomski status stanovništva, majke koje žive u tropskim predjelima rađaju oko četvrtinu postotka više djevojčica nego žene u državama umjerene ili hladne klime.
- Istraživanje iz 2008. godine objavljeno u stručnom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences otkrilo je da su majke u Skandinaviji, iz iste dobne skupine, koje su bile izložene ekstremnim hladnoćama, rađale manje dječaka. S druge strane, oni dječaci koji su rođeni, živjeli su duže i bili otporniji od muškaraca rođenih u drugim uvjetima i od majki drugih skupina.
- Istraživanja nakon katastrofe u ukrajinskom Černobilu pokazala su da žene iz okolnih zemalja rađaju manje dječaka. Štoviše, omjer ovisi o tome koliko su bile izložene radijaciji. Najmanje dječaka se rađa u predjelima koji su najviše bili izloženi radijaciji.
- Teroristički napad u SAD-u 9.11. prouzročio je opći strah i stres među stanovništvom, pa stručnjaci još dan danas proučavaju utjecaj ovog događaja na zdravlje ljudi. Istraživanje Sveučilišta u Kaliforniji, pokazalo je da je došlo do općeg pada broja novorođenih dječaka, a najveći pad bilježi upravo New York.
Zašto vanjski stresori (nesreće, teški uvjeti života, klima, stres i strah i sl.) mijenjaju omjer spolova? Autori spomenutog istraživanja iz stručnog časopisa Proceedings of the National Academy of Sciences navode da je "prirodna selekcija očuvala mehanizme pomoću kojih žene izložene okolišnim stresorima pobacuju muške fetuse, a s ciljem rađanja djece ženskog spola koji mogu dati potomke. Ti mehanizmi odbacuju muške fetuse jer su sinovi pod većim rizikom umiranja prije dobi kada postaju spolno zreli, no kćerke".
Drugim riječima, prirodna selekcija odabire one fetuse koji imaju više šanse preživjeti u stresnim vremenima i teškim okolnostima te dati nove potomke. U predjelima i vremenima kada je sve u redu, dječaci će za 2% nadmašiti broj rođenih djevojčica, no istraživanja pokazuju da ponekad odabir spola nije slučajnost, već rezultat prirodne selekcije.
(JK)