No ako se prehlada pretvori u bakterijsku upalu, a liječnik prepiše djetetu antibiotike, namirnice koje bi dijete trebalo unositi u organizam postaju malo složenije. Hrana, naime, može pomoći ili odmoći tijelu u obrani i oporavku.
Neke namirnice mogu smetati antibioticima u njihovoj učinkovitosti. Kako bi se osigurao optimalni učinak antibiotika, pobrinite se da ih dijete uzima prema propisanom doziranju.
Isto tako, uvjerite se da li su antibiotici doista potrebni. Naime, oni liječe samo bakterijske upale i neće pomoći kod virusnih oboljenja kao što su prehlade i gripe, većina vrsti kašlja, bronhitis, nosić koji curi ili crveno i bolno grlo.
Antibiotici čiste iz tijela bakterije koje su uzrokovale upalnu bolest, ali pritom uništavaju i dobre mikrobe koje tijelo treba pri apsorpciji važnih nutritijenata, kao što su većina vitamina B kompleksa ili vitamin K.
Stručnjaci kažu da je važno zamijeniti izgubljene nutritijente, bilo kroz multivitaminske pripravke ili preko hrane bogate vitaminima i mineralima (što je svakako bolja opcija).
Evo nekoliko drugih savjeta za prehranu koja može pomoći u bržem ozdravljenju:
Probiotici
Neke vrste bakterija, poznate kao probiotici, pomažu u izbjegavanju ili liječenju proljeva koji se ponekad javlja zbog uzimanja antibiotika. Takozvana "zdrava bakterija" može se pronaći u određenim jogurtima, misou i drugim fermentiranim namirnicama. Kod kupovine samo potražite namirnice s dodatkom Lactobacillus GG ili kvascem Saccharomyces boulardii.
Utjecaj kalcija i željeza
U vrijeme uzimanja antibiotika, hrana bogata kalcijem i željezom (npr. heljda, slanutak, soja, kelj, sezam, suncokret, badem, lješnjak, grah i sl.) mogla bi remetiti apsorpciju antibiotika vrste kinolona.
Tempirajte uzimanje tablete
Ukoliko je dijete baš pojelo neki obrok bogat željezom i/ili kalcijem, ili pak je uzelo multivitaminski napitak, pričekajte barem tri sata prije uzimanja antibiotika. Obzirom da tablete obično uzimamo svakih osam sati, ponekad treba tempirati obrok da bude barem dva-tri sata prije uzimanja antibiotika, kako bi se on lakše apsorbirao u organizmu, a opet ne bi bio na prazan želudac.
Juhe, juhice
Osim juha, u obzir dolaze i lagana variva koja organizam opskrbljuju antioksidansima i fitokemikalijama. Juhe i variva su hrana broj 1 za sve one koji su na antibioticima.
Smanjite kiselinu
Kod terapije antibioticima ne preporučuje se uzimanje kiselih namirnica, kao što su limunada, grejp i ostali sokovi na bazi kiselog voća, ali i gazirana pića, čokolada, antacidi i proizvodi koji se baziraju na rajčici (kečap). Svi oni mogu ometati apsorpciju antibiotika. Treba pripaziti da se ove namirnice ne unose u organizam nekoliko sati prije antibiotika.
Mlječni proizvodi
Njih također treba izbjegavati, s time da postoji jedan izuzetak - jogurt! Naime, gastrointestinalne smetnje i crijevni imunitet prolaze kroz niz promjena zbog antibiotika, ali i same infekcije. Ukoliko mališan jede mliječne proizvode, neka to bude nezaslađeni jogurt s aktivnim kulturama. Mlijeko, vrhnje i ostale namirnice vrlo se teško probavljaju i nisu preporučljive kada je probavni sustav ovako opterećen.
Kiseli kupus
Kupus koji je fermentiran u vlastitom soku zapravo je probiotik koji pomaže dobrim bakterijama da se vrate u naš probavni sustav. Kiseli kupus također je bogat glutaminom, aminokiselinom koja njeguje i čuva tanko crijevo.
Sjemenke bundeve
U sjemenkama bundeve krije se veća količina cinka koji je jedan od najvažnijih minerala u tijelu jer ojačava cjelokupni imunitet.
Voda i elektroliti
Kod intenzivnijih upala, često se javlja i povišena temperatura, koju prati znojenje, proljev i opći gubitak minerala. Kako bi se spriječila dehidracija, važno je unositi puno tekućine. Najbolje je piti prirodne čajeve zaslađene medom, ali i voda sobne temperature u nešto većim količinama pomoći će da se bolest što prije povuče. Znojenjem se iz tijela gube i elektroliti (Na+, Cl-, K+, manje Ca, Fe) koje vraćamo zdravom prehranom (povrćem, voćem, žitaricama, ribom).
(JK)