Međutim, činjenica je da su vaši mališani više nego ikada svjesni svega što se oko njih događa. Najzaslužniji za to su upravo mediji. I koliko god se roditelji trudili da njihovi maleni što duže ostanu djeca i ne opterećuju se stvarima koje se događaju oko njih, ponekad to i nije tako jednostavno.
Brojna su istraživanja i ankete pokazale kako mališani već oko sedme godine života, polaskom u školu, postaju itekako svjesni nekih stvari koje se oko njih događaju. Vijesti kojima su svakodnevno izloženi putem medija mogu djelovati veoma zbunjujuće za svako dijete.
Stoga, ako ste mislili da je vaš mališan zainteresiran samo za igru i „dječje teme“, možda i niste sasvim u pravu.
Politika i „teške“ teme
Činjenica je kako djetinjstvo danas više nije rezervirano tek za igranje na otvorenom ili pak igru koja uključuje tek igračke poput raznih lutaka. Tehnologija se danas „uvukla“ u svaki aspekt društva, pa ju tako niti najmlađi ne mogu jednostavno zaobići. Televizori, računala, mobiteli, tableti – sve su to postali oblici zabave koji sve više diktiraju slobodno vrijeme svakog djeteta. Povratkom kući iz škole, mnoga će djeca prvo posegnuti za nekim oblikom tehnologije – bile to igrice na računalu ili pak pretraživanje televizijskog programa. Roditelji su često toliko zaposleni da ni ne mogu imati utjecaja na to što u svakom trenutku radi njihov mališan.
Upravo televizijski i internetski sadržaji često mogu zbuniti mališana u čijoj se glavici javlja mnogo pitanja. Neprestane poruke i vijesti o prilikama u zemlji često su negativne, te nije neobično da takav ton s vremenom počne zabrinjavati mališana. U predizborno vrijeme kojem je Hrvatska javnost nedavno svjedočila, izloženost politici još je i veća, te će dijete nerijetko svjedočiti međusobnim sukobima političkih kandidata. Iako mališani često neće roditeljima otvoreno izraziti svoju zabrinutost, to ne znači kako se prilikom susreta s takvim vijestima u njihovim glavicama ne odigravaju različiti scenariji.
Nepoželjni kadrovi
Osim političkih razmirica i negativnih vijesti, mnogi su roditelji zabrinuti i za slike koje se na televiziji pojavljuju u gotovo svim terminima. Riječ je o prizorima ratova i razaranja od kojih je također nemoguće u potpunosti zaštititi mališane. Koliko god se trudili zaštititi ih od takvih prizora, neupitno je da će oni jednom pronaći put do vašeg mališana.
Ono što ih u tim trenucima može zabrinjavati jest konkretna opasnost, odnosno dojam da se nemile scene odvijaju u njegovoj blizini. Čak i prije nego što vam mališan izrazi svoje strahove, poželjno je u razgovoru načeti ovu temu, te objasniti djetetu kada zaista postoji opasnost, a kada je riječ tek o manipulaciji koju mediji često upotrebljavaju.
Razgovor o strahovima
Sigurno ste barem jednom gledali večernje vijesti u blizini svog mališana. Jasno je kako u takvim trenucima mališana ne želite ispitivati o njegovom mišljenju ako on ne pokazuje prevelik interes za ono što se „vrti“ na televizijskom ekranu.
Brojni psiholozi se slažu kako ignoriranje i pretpostavka kako mališana ne zanima ono čemu svakodnevno svjedoči jednostavno – nisu poželjni. Okretanje glave od ovog problema za posljedicu može imati to da će dijete svijet oko sebe početi doživljavati na izrazito pesimističan način. Mediji imaju tendenciju koncentrirati se na ono negativno i prenoseći sukobe koji će im osigurati više publike. U tom svijetu negativnosti, važno je da mališan ima određenu „protutežu“. To bi trebao biti upravo roditelj koji će mu kroz razgovor pokazati i svijetlu stranu svake priče kojoj svjedoči.
Kada se odlučite na pokretanje razgovora o ovoj temi, najvažnije pravilo trebalo bi biti – slušanje. Nije dovoljno tek odmahnuti rukom na strahove koji su usađeni djetetu, te reći kako se uzalud zabrinjava oko pojedinih stvari. Iako u tom trenutku mališan može odustati od daljnjeg ispitivanja, to nikako ne znači da su njegovi strahovi i nedoumice nestali. Pažljivim slušanjem svega to je mališanu „na duši“, moći ćete i primjereno reagirati, odnosno isticanjem pozitivnih strana ponuditi mu ponešto drugačiji pogled na svijet.