Civilno društvo jedini je stručni časopis u Republici Hrvatskoj posvećen razvoju civilnoga društva. Iz ovoga broja izdvajamo:

Zaštita dječjih prava nije među prioritetima

Piše: Mila Jelavić, dipl.iur., pravobraniteljica za djecuUstavne odredbe kojima se reguliraju dječja prava trebalo bi osuvremeniti. Ustav bi morao priznati djetinjstvo kao sveobuhvatnost razvojnih i aktivnih potreba djece kao ravnopravnih građana. Načelu dobrobiti djeteta potrebno je dati ustavno jamstvo.

Prava djece u svijetu – većim dijelom samo na papiru

Piše: Sunčica FindakKada čitate najnovije Izvješće UNICEF-a o stanju dječjih prava diljem svijeta i kršenju tih prava, pitate se je li moguće da se to događa u današnje vrijeme. Djeca su i dalje žrtve zlostavljanja, eksploatacije, trgovanja. Jedno od dvoje djece u svijetu pati zbog nepravde. Nemaju pristup pitkoj vodi, nemaju krov nad glavom, dovoljno hrane niti svoje mjesto u školi. Dječja su prava u svijetu ukratko zanemarena na mjestima gdje se i inače ne vodi računa o ljudskim pravima.

Napuštanje djece i posvojiteljstvo kroz povijest: stoljeća suza u potrazi za obitelji

Piše: Zorica BrankovićU želji da osigura političkog nasljednika jer nije imao djece s Jozefinom, Napoleon je 1804. u Građanski zakon unio odredbu o posvojenju u egoističnoj formi „dati dijete roditeljima koji nemaju potomstva“. Posvojitelji su morali imati 50 godina i mogli su posvojiti samo punoljetno dijete. Ta neprirodna formula nije imala mnogo uspjeha. Tek je velik broj siročadi nakon Prvoga svjetskog rata korjenito promijenio napoleonsko posvojenje i pretvorio ga u velikodušno i humano djelo kojemu je cilj djetetu pružiti obitelj.

Koči li sustav praksu posvajanja i udomljavanja u Hrvatskoj?

Piše: Diana BarbarićDovoljno je vidjeti razliku između broja osoba koje u Hrvatskoj žele posvojiti djecu (3.886) i broja djece koja su ovoga trenutka u nekom od državnih domova za djecu (1.550), pa da se zaključi kako je lakše dobiti jack-pot na lotu nego posvojiti dijete

Zakladništvo za djecu – Filantropija ili filantrokapitalizam?

Prof. dr. sc. Gojko BežovanZaklade ponajviše podmiruju potrebe djece koja dolaze iz siromašnih obitelji, djece koja su ostala bez roditelja te hendikepirane i bolesne djece.Manjim dijelom zaklade su uključene i u programe za šire skupine djece, koja su uključena u različite socijalizacijske programe, a katkad podupiru i darovitu djecu.

60 posto građana ne zna što je diskriminacija i da postoji zakon o njezinu suzbijanju

Piše: Jelena SvirčićPrema istraživanju Centra za mirovne studije objavljenome potkraj svibnja ove godine, koje se bavilo ispitivanjem stereotipa, a oni se obično uzimaju kao pokazatelj budućeg diskriminatornog ponašanja, čak četvrtina hrvatskih građana ne zna opisati što je to diskriminacija, a gotovo 60 posto ispitanika ne zna da postoji zakon o njezinu suzbijanju.Prema istom istraživanju najizraženije negativne stereotipe građani iskazuju prema socijalnom i imovinskom statusu, njih više od 60 posto.

OLAF Antikorupcijski ured Europske komisije: strah i trepet javne nabave

Piše: Antun Zorislav PetrovićU prve dvije godine članstva Hrvatska bi trebala iz europskih fondova dobiti oko tri i pol milijarde eura, što je namijenjeno poticanju zapošljavanja i gospodarskog razvoja, a ne bogaćenju pohlepnih koji bi se trebali brinuti za opće dobro. Zato OLAF pomno pazi što se zbiva.

Portret aktivistice: Naomi Wolf, romantična revolucionarka u salonskim cipelama

Piše: Suzana KulovićNaomi Wolf, liberalna feministica, socijalna aktivistica i politička konzultantica, početkom devedesetih objavila je svoje do sada najradikalnije djelo „Mit o ljepoti“, kojim je postigla svjetsku slavu. Taj bestseler vinuo ju je u orbitu feminističkih teoretičarki, a poslije je objavila još šest knjiga u kojima kritizira neoliberalizam i američku političko-kulturnu dominaciju.

Pojmovnik civilnoga društva: Roditeljstvo

Piše: mr. sc. Maja UzelacNovo shvaćanje roditeljstva smatra da za dobro roditeljstvo nije nužna tradicionalna trijada: majka - biološki otac - dijete. Svoj zdravi razvoj dijete postiže i uz jednu odraslu odgovornu osobu, što dokazuju primjeri samohranih majki, udomiteljski i posvojiteljski oblici podizanja djece ČASOPIS MOŽETE PROČITATI OVDJE.