Civilno društvo jedini je stručni časopis u Republici Hrvatskoj posvećen razvoju civilnoga društva. Iz ovoga broja izdvajamo:
Zaštita dječjih prava nije među prioritetima
Piše: Mila Jelavić, dipl.iur., pravobraniteljica za djecu
Ustavne odredbe kojima se reguliraju dječja prava trebalo bi osuvremeniti. Ustav bi morao priznati djetinjstvo kao sveobuhvatnost razvojnih i aktivnih potreba djece kao ravnopravnih građana. Načelu dobrobiti djeteta potrebno je dati ustavno jamstvo.
Prava djece u svijetu – većim dijelom samo na papiru
Piše: Sunčica Findak
Kada čitate najnovije Izvješće UNICEF-a o stanju dječjih prava diljem svijeta i kršenju tih prava, pitate se je li moguće da se to događa u današnje vrijeme. Djeca su i dalje žrtve zlostavljanja, eksploatacije, trgovanja. Jedno od dvoje djece u svijetu pati zbog nepravde. Nemaju pristup pitkoj vodi, nemaju krov nad glavom, dovoljno hrane niti svoje mjesto u školi. Dječja su prava u svijetu ukratko zanemarena na mjestima gdje se i inače ne vodi računa o ljudskim pravima.
Napuštanje djece i posvojiteljstvo kroz povijest: stoljeća suza u potrazi za obitelji
Piše: Zorica Branković
U želji da osigura političkog nasljednika jer nije imao djece s Jozefinom, Napoleon je 1804. u Građanski zakon unio odredbu o posvojenju u egoističnoj formi „dati dijete roditeljima koji nemaju potomstva“. Posvojitelji su morali imati 50 godina i mogli su posvojiti samo punoljetno dijete. Ta neprirodna formula nije imala mnogo uspjeha. Tek je velik broj siročadi nakon Prvoga svjetskog rata korjenito promijenio napoleonsko posvojenje i pretvorio ga u velikodušno i humano djelo kojemu je cilj djetetu pružiti obitelj.
Koči li sustav praksu posvajanja i udomljavanja u Hrvatskoj?
Piše: Diana Barbarić
Dovoljno je vidjeti razliku između broja osoba koje u Hrvatskoj žele posvojiti djecu (3.886) i broja djece koja su ovoga trenutka u nekom od državnih domova za djecu (1.550), pa da se zaključi kako je lakše dobiti jack-pot na lotu nego posvojiti dijete
Zakladništvo za djecu – Filantropija ili filantrokapitalizam?
Prof. dr. sc. Gojko Bežovan
Zaklade ponajviše podmiruju potrebe djece koja dolaze iz siromašnih obitelji, djece koja su ostala bez roditelja te hendikepirane i bolesne djece.
Manjim dijelom zaklade su uključene i u programe za šire skupine djece, koja su uključena u različite socijalizacijske programe, a katkad podupiru i darovitu djecu.
60 posto građana ne zna što je diskriminacija i da postoji zakon o njezinu suzbijanju
Piše: Jelena Svirčić
Prema istraživanju Centra za mirovne studije objavljenome potkraj svibnja ove godine, koje se bavilo ispitivanjem stereotipa, a oni se obično uzimaju kao pokazatelj budućeg diskriminatornog ponašanja, čak četvrtina hrvatskih građana ne zna opisati što je to diskriminacija, a gotovo 60 posto ispitanika ne zna da postoji zakon o njezinu suzbijanju.
Prema istom istraživanju najizraženije negativne stereotipe građani iskazuju prema socijalnom i imovinskom statusu, njih više od 60 posto.
OLAF Antikorupcijski ured Europske komisije: strah i trepet javne nabave
Piše: Antun Zorislav Petrović
U prve dvije godine članstva Hrvatska bi trebala iz europskih fondova dobiti oko tri i pol milijarde eura, što je namijenjeno poticanju zapošljavanja i gospodarskog razvoja, a ne bogaćenju pohlepnih koji bi se trebali brinuti za opće dobro. Zato OLAF pomno pazi što se zbiva.
Portret aktivistice: Naomi Wolf, romantična revolucionarka u salonskim cipelama
Piše: Suzana Kulović
Naomi Wolf, liberalna feministica, socijalna aktivistica i politička konzultantica, početkom devedesetih objavila je svoje do sada najradikalnije djelo „Mit o ljepoti“, kojim je postigla svjetsku slavu. Taj bestseler vinuo ju je u orbitu feminističkih teoretičarki, a poslije je objavila još šest knjiga u kojima kritizira neoliberalizam i američku političko-kulturnu dominaciju.
Pojmovnik civilnoga društva: Roditeljstvo
Piše: mr. sc. Maja Uzelac
Novo shvaćanje roditeljstva smatra da za dobro roditeljstvo nije nužna tradicionalna trijada: majka - biološki otac - dijete. Svoj zdravi razvoj dijete postiže i uz jednu odraslu odgovornu osobu, što dokazuju primjeri samohranih majki, udomiteljski i posvojiteljski oblici podizanja djece
ČASOPIS MOŽETE PROČITATI OVDJE.