. Mjerenje provodi svake tri godine Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), a rezultati za 2009. pokazali su da najbolje učenike imaju Koreja i Finska. Hrvatska je na 36. mjestu.
Ove godine po prvi puta se testirala i sposobnost učenika da barataju digitalnim informacijama. Osim toga, testiraju se i matematika, literarne vještine (čitanje, pisanje, interpretacija) te prirodoslovni predmeti. Istraživanje se temelji na dvosatnom testiranju više od pola milijuna 15-godišnjaka u 70 razvijenih zemalja.
Hrvatski učenici nalaze se u prosjeku OECD-a, odnosno otprilike na sredini. U regiji nas u obrazovanju nadmašuje Slovenija, dok su Srbija, Crna Gora i Albanija nešto lošije. Bosne i Hercegovine te Makedonije nema u istraživanju. Zanimljivo je da gledajući samo Europu, najbolji obrazovni sustav u kojem učenici pokazuju najbolje rezultate, imaju skandinavske zemlje i zemlje Beneluxa - Finska, Nizozemska, Belgija i Norveška. Visoko na ljestvici je i Estonija.
Najbolje literarne vještine imaju učenici Šangaja, koji su zapravo najbolji i u matematici te priodoslovnim predmetima. Oni su na neki način izvan konkurencije.
"Rezultati u obrazovanju su najbolji pokazatelj budućeg ekonomskog rasta neke države", kazao je glavni tajnik OECD-a, Angel Gurría. “I dok su nacionalni dohodak i obrazovna postignuća povezani, PISA pokazuje da dvije države s jednakom razinom blagostanja mogu imati vrlo različite rezultate. To znači da je slika svijeta prema kojoj postoje bogate zemlje s dobrim obrazovnim sustavom i siromašne zemlje s lošim obrazovanjem, jednostavno zastarjela".
Kod kreiranja liste u obzir je uzeto znanje učenika, ali i utjecaj veličine razreda, plaća profesora i stupanj autonomije koju škola ima u raspoređivanju sredstava.
Od ostalih rezultata možda najzanimljiviji su:
• Djevojčice čitaju bolje od dječaka u svim zemljama, a razlika je ekvivalentna jednoj godini školovanja. Od početka PISA mjerenja 2000. godine, dječaci ni u jednoj zemlji nisu pokazali poboljšanje. Objašnjenje stručnjaci nalaze u činjenici da dječaci manje uživaju u čitanju i rijeđe čitaju u slobodno vrijeme.
• Najbolji školski sustavi su oni koji su nepristrani tj. koji ne tretiraju učenike različito tj. ovisno o njihovu socio-ekonomskom podrijetlu. Škole koje prave razliku, pokazuju najveće razlike u uspjehu između bogatih i siromašnih.
• Najbolje škole prioritet stavljaju na plaću učitelja i profesora, a tek potom na veličinu razreda.
• Najviše ponavljača imaju Belgija, Francuska, Luksemburg, Portugal i Španjolska.
• Javne i privatne škole pokazuju jednake rezultate.
• Postotak učenika koji kažu da čitaju iz užitka pao je od 2000. godine s 69% na 64%.
PISA istraživanje želi pomoći zemljama da prate kako njihov školski sustav stoji globalno po pitanju kvalitete, učinkovitosti i pravičnosti.
(JK)