Jednostavnim rječnikom rečeno, molarna trudnoća je oblik abnormalne trudnoće tijekom koje se maternica puni mjehurićima, odnosno malenim bjelkastim cisticama koje se na ultrazvuku vide kao grozdaste strukture. To tkivo stručno se naziva hidatiformna mola. Istovremeno ne dolazi do razvoja embrija, odnosno fetusa, zbog kromosomskih poremećaja prilikom oplodnje.
Što uzrokuje molarnu trudnoću?
Svaka stanica u ljudskom tijelu sadrži 46 kromosoma, odnosno dva seta po 23 kromosoma. Reproduktivne stanice (spermij i jajna stanica) sadrže samo 23, a kad se tijekom oplodnje spoje, stvara se novi život, odnosno stanica koju zovemo zigota. Zigota sadrži 46 kromosoma i daljnjim dijeljenjem stanica razvija se embrij i fetus.
Nakon oplodnje dolazi do stvaranja novih stanica iz zigote, među kojima su i stanice trofoblasta. Iz trofoblasta bi se trebala formirati fetalna membrana i posteljica koje štite plod i omogućuju implantaciju fetusa na stjenku maternice. Međutim, ako postoje abnormalnosti u kromosomima koji sprječavaju normalan razvoj embrija, u maternici nema ploda već počne rasti samo nešto nalik nenormalnoj posteljici, odnosno patološka masa spomenutih cistica.
Naime, može se dogoditi da je jajna stanica "prazna", odnosno bez kromosoma. Takva jajna stanica obično odumire sama po sebi, no u 1-2% svih trudnoća, razvija se i stvara molarnu trudnoću. Zbog nedostatka majčine DNA, ne dolazi do razvoja fetusa, ali se množe stanice buduće posteljice. Takvo stanje naziva se kompletna mola.
Osim spomenutog, postoje i slučajevi kada dva spermija oplode istu jajnu stanicu te se formira zigota s tri seta kromosoma (ukupno 69 kromosoma). Laički rečeno, previše je genetskog materijala te dolazi do prekomjernog formiranja trofoblasta dok je razvoj fetusa ograničen i abnormalan. Ovo se stanje naziva parcijalna mola.
Oba oblika molarne trudnoće ne rezultiraju rođenjem zdrave i žive bebe zbog kromosomskih anomalija. Medicina ovakve trudnoće tretira kao bolesti koje se stručno nazivaju gestacijska trofoblastička bolest. U više od 90% slučajeva bolest je benigna, a samo u vrlo rijetkim slučajevima može prerasti u rak maternice.
Faktori rizika
Molarna trudnoća javlja se kod 1 do 3 na 1000 trudnica u razvijenim zemljama. Iako studije još nisu otkrile sve faktore rizika, čini se kako se abnormalne trudnoće ovog tipa češće javljaju kod: - trudnica mlađih od 16 i starijih od 45 godina (ali samo kad je u pitanju kompletna mola) - kod žena koje su već ranije imale molarnu trudnoću, rizik za drugu je 15-20% veći - žena azijskog porijekla
Simptomi molarne trudnoće
Kod trudnice se najčešće javlja krvarenje iz maternice od 4. do 12. tjedna trudnoće. No mnoge žene nemaju nikakvih simptoma te se molarna trudnoća otkriva prilikom prvog ultrazvučnog pregleda oko 10. tjedna trudnoće.
Od ostalih simptoma mogu se pojaviti: - iznimno jake mučnine i povraćanje (hiperemeza) - abdomen je puno veći no što bi se očekivalo u prvom tromjesečju trudnoće - visoki krvni tlak ili preeklampsija - problemi za štitnjačom
Dijagnoza i liječenje
Molarna trudnoća najčešće se otkriva ultrazvučnim pregledom i beta HCG mjerenjima (mjerenje prisutnost hormona trudnoće, horionskog gonadotropina, svaka dva dana kako bi se utvrdilo je li trudnoća normalna ili patološka, odnosno da li hormon trudnoće proporcionalno raste).
Na žalost, molarna trudnoća nikada nema sretan kraj i liječenje neće pomoći jer do razvoja fetusa nikada neće doći. Cistice se najčešće uklanjaju postupkom vakuumskog usisavanja, a izvađeno tkivo se šalje na histološku obradu.
Obavezna je kontrola kod liječnika kako bi se pratio oporavak žene, a nova trudnoća ne preporučuje se tako dugo dok razina HCG hormona kroz 6 mjeseci nije u stabilnim i normalnim razinama.