. Supermarketi imaju odjele i zaposlenike koji se nazivaju "unapređivači prodaje", a zadatak im je posložiti odjele, police i proizvode tako da ih vi što lakše ili teže (ovisno o proizvodu) zamijetite, dok usput trpate u šoping kolica što treba i ne treba.
Kojim se trikovima služe supermarketi?
1. Udaljeno = više
Jeste li ikada primjetili da su najvažnije živežne namirnice koje najčešće trebamo (kruh, mlijeko, meso, voda i sl.) uvijek smještene na samom kraju supermarketa i što dalje od ulaznih vrata? To nije slučajno. Poanta je da prođete kroz cijelu trgovinu, pri čemu vas s polica "gledaju" i vrbuju najfinije ili najatraktivnije namirnice, razni proizvodi na akciji ili novi proizvodi koje jednostavno morate probati. Ako vas nagon i želja izdaju, prije no što stignete do odjela s kruhom i pekarskim proizvodima, već ćete u kolicima imati niz stvari koje uopće niste namjeravali kupiti. Jedno od rješenja za ovaj trik može biti da po osnovne živežne namirnice idete u male kvartovske trgovine gdje nema toliko iskušenja.
2. Veliko pakiranje, malo sadržaja
Iako za velike ambalaže u kojima se krije malo sadržaja nisu izravno "krivi" supermarketi već proizvođači, trgovine vole upravo takve velike ambalaže isticati na posebnim mjestima. Uz veliku kutiju ili limenku često je mala cijena, pa kupac dobiva dojam da je za veliku stvar malo platio. Istina je da je platio upravo onoliko koliko sadržaj u šarenom pakiranju vrijedi, ako ne i više od vrijednosti same namirnice koja je unutar pakiranja. Ono što možete učiniti je da uvijek protresete i "odokativno" odvagnete koliko u ambalaži doista imate hrane i vrijedi li ona toliko-i-toliko kunica.
3. Nadohvat ruke = najskuplje
Jeste li znali da proizvođači hrane i ostalih kućanskih proizvoda i potrepština plaćaju velike novce supermarketima kako bi se njihovi proizvodi našli na onom mjestu na polici koji je u ravnini očiju ili nadohvat ruke kupcima. Oni proizvodi koji su na najdonjoj polici vjerojatno će se slabije i prodati, isključivo zato što se neki kupci ne mogu ili ne žele saginjati ili jednostavno ne primjećuju "niske" proizvode te ubacuju u kolica ono što im je najbolje prezentirano. S druge strane, na donjim se policama nerijetko nađu puno zdraviji i cjenovno povoljniji proizvodi koje ne bismo trebali zanemarivati.
S druge strane, proizvodi za djecu, među kojima su najčešće slatkiši, uvijek će biti na donjim policama iz istog razloga - kako bi djeci bili nadohvat ruke i u ravnini očiju. Velike čokolade su na gornjoj polici, a sitne čokoladice i bombončići (koji stanu u dječju ručicu) su na predzadnjoj i zadnjoj. I dok se niste ni okrenuli, vaš kikić već u rukama drži tri čokoladice i gura ih u košaricu.
4. Akcije i sniženja
U supermarketima se na kraju svakog prolaza, odnosno na krajevima dugih redova polica često nalaze proizvodi na akciji. To su obično oni isti proizvodi koji se nalaze u katalozima iz poštanskih sandučića. Ako supermarket kaže da je nešto na akciji i da je zbog toga jeftino, to ne mora nužno biti istina. Ako je neko sredstvo za čišćenje sniženo za 20%, to ne znači da je jeftino, jer mu je možda inicijalna cijena za 40% skuplja nego u nekoj drugoj trgovini. Ne treba slijepo vjerovati da je nešto povoljno samo zato što marketing supermarketa kaže da je sniženo ili na akciji. Isto tako, supermarketi računaju na naučeno ponašanje svojih kupaca. Kada se kupac navikne da se na kraju svakog prolaza uvijek nalaze proizvodi na akciji, on će s vremenom bez imalo razmišljanja trpati u kolica proizvode za koje misli da su povoljni.
5. Mamci
Ponekad se događa da supermarketi drastično snize cijene najnužnijih namirnica kao što su ulje, mlijeko, meso, voće ili povrće, a sniženja služe kao mamac. Kalkulacija pokazuje da se gubitak na nekoliko namirnica isplati, jer će se nivelirati drugom grupicom proizvoda koje će vam se nuditi na svakom koraku. Važno je da dođete, a onda se računa da ćete uzeti još nekoliko proizvoda koje niste imali na umu, ali su vam se učinili povoljni. Nema ništa loše u tome da iskoristite priliku i kupite osnovne živežne namirnice po najjeftinijim cijenama, samo se treba oduprijeti porivu da se usput potroši i na ono što nije nužno ali se činilo primamljivo.
6. Popust na količinu
Kada na velikom kartonu iznad hrpe proizvoda vidite natpis "3 kom. za 33,00 kn" malo zastanite i izračunajte. Takve su marketinške poruke namijenjene onima koji su u žurbi i nemaju brzi mentalni kalkulator. Trebalo bi podijeliti iznos cijene s brojem komada, potom potražiti jediničnu cijenu proizvoda i vidjeti postoji li doista ušteda. Možda u konkurentskom supermarketu postoji isti proizvod čija je jedinična cijena manja za nekoliko kuna, pa se popust na količinu zapravo ne isplati.
7. Pakiranje je hrana za oči
Većina ambalaže je živih boja kako bi privukla našu pažnju. Ambalaža za hranu često je žute ili crvene boje, odnosno ima na sebi tople boje ili dijelove, jer one dokazano privlače naše poglede. Između tog šarenila, posebna pažnja pridaje se i osvjetljenju u supermarketima koje je većinom jarko žuto. S druge strane, kupci su sve osvješćeniji i često su u potrazi za tradicionalnim pakiranjima prigušenih boja koja podsjećaju i imitiraju prirodne boje domaćih i organskih proizvoda. Što ljudi žele, to i dobivaju, pa možete primjetiti kako supermarketi uvode čitave police sa zdravom hranom. Pokušajte ne uzeti i baciti u kolica prvi proizvod koji vas zaintrigira svojim šarenilom, jer on nije nužno i najjeftiniji i najkvaliteteniji izbor.
8. Nešto fino miriši
Nekad su se kruh i peciva, pilići i pommes frites pekli u pekarnicama, slastičarnicama i restoranima pa se gotovi vozili i izložili u supermarketu. Danas se većina gotove hrane peče i priprema u samom supermarketu, što osim efikasnosti i svježine ima još jednu ulogu - privući kupca mirisom. Ne samo da fino miriši, već je takva gotova hrana i prilično skupa. Neki supermarketi u SAD-u čak kupuju posebne umjetne mirise koji mirišu na kolače kako bi privukli kupce prema poslasticama i delikatesama. Protiv ovog se valja boriti starom mudrom poslovicom - nikad ne kupujte praznog želuca.
9. Blagajna - zadnja šansa
Ako ste odoljeli svim poslasticama, preživjeli surfanje po prolazima supermarketa bez posrtanja i dočepali se blagajne, tu vas očekuje još jedno iskušenje. Blagajna je kao malena trgovinica za sebe. Na policama oko trake za odlaganje košarice i robe pronaći ćete nagurane proizvode koji stanu u džep - od prezervativa, mini dezodorančića, vlažnih maramica i šibica, pa do čokoladica, žvakaća guma, sokića i drugih slatkiša koji su možda promakli vašim mališanima na velikim policama. Zato, na blagajni se držite samo blagajnice i ne dozvoljavajte pogledu da luta po policama. Vrlo je vjerojatno da će se na nečemu zaustaviti i da će to nešto završiti na pokretnoj traci blagajne.
Zasigurno ste se prepoznali barem u jednom od ovih scenarija. Članak nije pisan zato da bi se ocrnilo supermarkete, jer oni rade ono što trebaju raditi da bi vam omogućili obilje i bogatu kupnju. No, ako mučite muku s novcem i za vas su došla malo teža vremena, bilo bi dobro da i sami postanete lukavi i pripazite da vas se ne "smota" dok ste u carstvu obilja. Svaka kunica danas je važna, a informacija je i dalje najdragocjenija roba. Proučavajte reklamne kataloge, čitajte cijene i uspoređujte i uskoro ćete primjetiti da razlike doista postoje i da se uz pametnu i proračunatu kupnju može itekako uštedjeti.