Iako kremice za sunčanje djeci starijoj od 6 mjeseci preporučuju svi zdravstveni djelatnici, pojavile su se neke grupe koje upozoravaju na negativnu stranu ovih preparata, odnosno na njihove kemikalije koje remete rad endokrinog sustava. Samim time predstavljaju određeni rizik za zdravlje djece.
Američka agencija za hranu i lijekove možda je jedna od najrigoroznijih u svijetu kada se govori o sigurnosti proizvoda namijenjenih djeci. Upravo je ta agencija još davne 1978. godine donijela niz standarda vezanih uz preparate za sunčanje, no oni više nisu dostatni obzirom da se na tržištu pojavio cijeli niz novih proizvoda, pa je potrebna revizija standarda.
Cilj je upozoriti roditelje da pripaze koje proizvode koriste i da nikako ne zaborave na druge vrste zaštite kao što su zaštitna odjeća i sunčane naočale.
Na što moramo paziti?
Kada odabiremo mlijeko za sunčanje koje bi trebalo zaštiti kožu mališana od sunca, treba pripaziti da među sastojcima nije - oksibenzon (oxybenzone). Njegovi sinonimi su: (2-hydroxy-4-methoxyphenyl)phenyl-methanon;(2-Hydroxy-4-methoxyphenyl)phenylmethanone;(2-hydroxy-4-methoxyphenyl)phenyl-Methanone.
Ovaj sastojak koristi se u kozmetici jer upija UVA i UVB zrake. U svim proizvodima EU maksimalna količina oksibenzona smije biti 0,5%, a ukoliko ga ima više, to mora biti vrlo jasno istaknuto na ambalaži.
Ovaj organski spoj upija se u kožu gdje se ponaša iznimno fotoosjetljivo. Drugim riječima, on reagira na sunčevu svjetlost i uzrokuje kemijske reakcije tijekom kojih se stvaraju slobodni radikali, što znači da je potencijalno fotokancerogen. Iako su istraživanja vezana uz ovu temu još uvijek u tijeku i nije nedvosmisleno dokazano da spoj oksibenzon uzrokuje rak, stručnjaci ga ne preporučaju već iz razloga što se upija u organizam i kemijski reagira na sunčevu svjetlost.
Iako je vijest o otrovnosti oksibezona već proširena među kupcima, ovaj sastojak još uvijek se može pronaći u mnogim kozmetičkim proizvodima.
U kremama za sunčanje nalaze se najčešće i cink oksid te titan dioksid koji su također bili predmet strožih proučavanja. Naime, došlo je do nekih otkrića kako ovi spojevi sadrže nanočestice opasne po zdravlje ukoliko ih se udiše, a predstavljaju i značajnu opasnost za okoliš. Ukoliko ih se pojede, nanočestice nanose trajne ozljede debelog crijeva u kojem se razgrađuju.
Ipak, cink oksid i titan dioksid nisu na popisu zabranjenih spojeva.
Kako onda zaštiti dijete?
Ukoliko kupujete kremu za sunčanje, radije odaberite onu gušću i teže razmazivu jer je manja vjerojatnost da sadrži štetne nanočestice. Izbjegavajte kreme u spreju, osobito špricanje istih blizu glave, zbog mogućnosti udisanja štetnih tvari.
Nakon što beba navrši 6 mjeseci, preporuča se da ju mažete kremama s minimalnim zaštitnim faktorom 30 i onim koje štite od ultraljubičastih UVA i UVB zraka. Izbjegavajte proizvode koji su ujedno zaštita od komaraca i kukaca, jer kreme za zaštitu od ugiza insekata nisu predviđene za često nanošenje, dok se krema za sunčanje nanosi svakih 1,5 sat kako bi se izbjegle opekline od sunca na nježnoj dječjoj koži.
I na kraju, pobrinite se da sloj na koži bude dostatan i da ste sva područja dobro prekrili. Ukoliko je dijete osjetljivo na kozmetičke preparate, savjetujte se s liječnikom ili farmaceutom o biljnim i prirodnim alternativama, umjesto sintetskih krema za sunčanje. U svakom slučaju, kao i kod drugih proizvoda, testirajte kremu na maloj površini kože, pa ćete ubrzo vidjeti reakciju. I naravno, izbjegavajte proizvode na kojima piše - oxybenzone.
(JK)