Ljutnja je normalna emocija i baš kao i ostale emocije potrebno ju je izraziti. Zato je važno poticati dijete da iskaže svoju ljutnju, a pritom je uloga roditelja da ga nauči kako da to učini na način da pri tome ne povrijedi sebe ili nekoga drugoga.
Ljutnja spada u skupinu osnovnih emocija. Može biti vrlo snažna te, ukoliko se ne znamo adekvatno nositi s njenim javljanjem, može potaknuti negativno raspoloženje kao i donošenje nepromišljenih odluka i reakcija.
Jedan od najvećih izazova u nošenju s dječjim iskazivanjem ljutnje jest to što se istovremeno kod roditelja mogu javiti snažne emocije. Stoga da bi se pomoglo djetetu da nauči na prihvatljiv način iskazati svoju ljutnju važno je da roditelj prvo izregulira svoje ponašanje. Dijete će, opažajući roditelja naučiti kako da se nosi s ljutnjom i kako da ju adekvatno izrazi. Važno je da se osjećaj prizna i iskomunicira kako bi djeca shvatila da se i mi ponekad ljutimo. Ukoliko roditelj reagira burno kada je ljut, dijete se može uplašiti svog razljućenog roditelja i može mu se javiti strah da će ga roditelj prestati voljeti, povrijediti ili napustiti. Stoga roditelji trebaju biti odgovorni za kontroliranje svojih reakcija. Ako u njima pretjeraju i ne uspiju se iskontrolirati tada je važno priznati pogrešku i ispričati se. U redu je da dijete dobije poruku da i odrasli ponekad mogu pogriješiti i da je normalno da nismo savršeni te da se savršenstvo ne očekuje niti od njega.
Ljutnja može biti obrana za izbjegavanje još neugodnijih osjećaja te može biti povezana s neuspjehom, niskim samopoštovanjem, osjećajem usamljenosti ili anksioznosti oko situacija nad kojima dijete nema mogućnost kontrole. Također, može se raditi o tome da dijete osjeća da ga drugi ne razumiju ili da se prema njemu ne odnose pravedno te je zbog toga povrijeđeno. Ljutnja koja se u nekom trenutku manifestira ne mora nužno biti povezana samo s konkretnom situacijom koja joj je prethodila već može biti posljedica brojnih drugih nakupljenih i potisnutih osjećaja. Zato je jako važno da se dijete uči iskazivati sve svoje osjećaje, kako ugodne tako i neugodne.
Ljutnja vs. agresija
Važno je razumjeti razliku između ljutnje i agresije te ih pravilno prepoznati kod djeteta. Ljutnja je privremeno emocionalno stanje koje je najčešće potaknuto nekom frustracijom, dok je agresija pokušaj da se namjerno nekoga ozljedi ili nešto uništi. U komunikaciji s ljutim djetetom trebamo biti motivirani željom da ga se zaštiti i razumije njegov osjećaj (jer u redu je biti ljut) te da mu se da do znanja da ste prepoznali njegov osjećaj. Ukoliko ga dijete želi izraziti kroz agresivno ponašanje tada mu je potrebno postaviti jasnu granicu i predložiti prihvatljiv način izražavanja ljutnje.
Kako prepoznati ljutnju
Djeca najčešće vrlo jasno pokazuju kada osjećaju ljutnju. Tada mogu biti ne samo verbalno nego i tjelesno aktivni (odgurivati, mahati rukama ili nogama, otimati se, vikati, plakati i sl.). Osim toga, neki od pokazatelja dječje ljutnje su i:
- stisnute pesnice,
- ukočenost ili napetost njihovog tijela,
- specifične izraze lica (mrštenje)
- povrijeđivanje samog sebe
Što činiti kako bi pomogli djetetu da se nosi s ljutnjom
- Povećati svjesnost o emocijama (imenovati emocije kada ih uočimo kod sebe ili kod djeteta i povezivati ih s onim što ih je potaknulo)
- Ostati smiren
- Prihvatiti osjećaj i usmjeriti na prihvatljiv način izražavanja ljutnje
- Koristite jasne i dosljedne posljedice kod postavljanja granica u izražavanju ljutnje (kako bi se ograničila agresivna ponašanja)
Što ne činiti
Važno je da se dijete ne sputava u iskazivanju ljutnje. Ljutnja je normalna emocija i baš kao i ostale emocije potrebno ju je izraziti. Zato je važno poticati dijete da iskaže svoju ljutnju, a pritom je uloga roditelja da ga nauči kako da to učini na način da pri tome ne povrijedi sebe ili nekoga drugoga.
Ako želite naučiti više o dječjim emocijama te ih naučiti što bolje prepoznavati ne samo u svakodnevnim situacijama, već i kroz djetetovu igru, tada nam se pridružite u programu za roditelje "Terapija igrom za roditelje". Program počinje 16. listopada, a više informacija potražite na www.centarproventus.hr, kod Tatjane na: tatjana@centarproventus.hr ili 095 804 3982 ili kod Tee na: tea@centarproventus.hr ili 091 5576579.
Preuzeto s: Ordinacija.hr
Autorica članka: Tea Knežević, bacc.univ.psyh.
www.centarproventus.hr, www.terapijaigrom.hr